“Mnogi članovi pravne i pravosudne zajednice u BiH mišljenja su da je način na koji se koristi institut dodatnih sudija u suprotnosti s njegovom prvobitnom svrhom, jer, umjesto da se posvete radu na starim predmetima, dodatne se sudije često bave novim predmetima i čini se da služe kao zamjena za imenovanje redovnih sudija”, navodi se u Izvještaju “Institut dodatnih sudija kao potencijalna prijetnja načelu nezavisnosti sudstva u Bosni i Hercegovini”, objavljenom 23. marta.

Prema Misiji, dodatnim sudijama se dodjeljuju i novozaprimljeni predmeti, što nije u skladu s Uputstvom VSTV-a iz 2010. po kom bi se njima trebali dodjeljivati predmeti koji se ne završe u roku od godinu dana od podnošenja inicijalnog akta sudu.

“U tom slučaju se na neriješenim predmetima ne radi na adekvatan način i procjena omjera između broja stalnih i dodatnih sudija se više ne može smatrati tačnom”, stoji u Izvještaju, kao i da postupke u velikom procentu novih predmeta vode dodatne sudije.

Dodatne sudije, kojima je mandat obnovljen 2019. godine, prema Izvještaju, postigle su orijentacijske norme na temelju rješavanja sedamdeset posto novih, naspram 30 posto starih predmeta.

“To mijenja procjenu odnosa između broja potrebnih redovnih i dodatnih sudija, koja se oslanja na pretpostavku da se samo redovnim sudijama dodjeljuju novi predmeti”, navodi se u Izvještaju, i dodaje kako se neriješeni predmeti moraju analizirati na sistematičan i sveobuhvatan način, te se moraju razmotriti rješenja koja ne uključuju imenovanja dodatnih sudija.

U junu 2018. godine VSTV BiH je usvojio Inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o VSTV-u s prijedlogom zadržavanja instituta dodatnih sudija. U toj Inicijativi ostavlja se mogućnost da se status dodatnog sudije promijeni u status redovnog sudije ukoliko to opravdavaju rezultati rada dodatnog sudije i ako su za to osigurana sredstva.

Suprotno zakonu, VSTV ignoriše zahtjeve predsjednika sudova

Analizom za utvrđivanje potrebnog broja sudija VSTV-a, posljednji put urađenom 2009. godine, utvrđeno je da bi se za rješavanje svih starih predmeta za dvije godine trebalo imenovati 157 dodatnih sudija, čime je broj dodatnih sudija sa 173 povećan na 330.

Prema podacima OSCE-a, dodatne se sudije imenuju i onda kada su pozicije redovnih sudija upražnjene.

“Imenovanje dodatnih sudija, umjesto da doprinosi provođenju pravde u BiH, zapravo ga u konačnici podriva, jer postaje prepreka efikasnom imenovanju odgovarajućeg broja stalnih sudija potrebnih za procesuiranje ukupnog broja predmeta”, stoji u Izvještaju, kao i da se sistematizacija radnih mjesta, kojom se određuje broj stalnih i dodatnih sudija, odvija paralelno, pri čemu mnoge pozicije ostanu nepopunjene.

VSTV je u 2019. godini imenovao dvoje dodatnih sudija u Kantonalni sud u Sarajevu, dok je 14 pozicija za stalne sudije ostalo upražnjeno. Kako se u Izvještaju navodi, VSTV ove mandate produžava bez ponovne procjene o potrebi za dodatnim sudijom u nekom sudu.

Postupak imenovanja dodatnog sudije, prema Zakonu o VSTV-u, trebali bi pokretati predsjednici sudova, što u praksi, prema Izvještaju, nije slučaj jer VSTV potiče predsjednike da traže imenovanja, promovira produženje mandata ili preispituje odluke o nepodnošenju takvih zahtjeva.

Na primjeru obnavljanja mandata dodatnog sudije iz Bihaća, OSCE upozorava da “VSTV s vremena na vrijeme ignorira zahtjeve predsjednika suda”.

Predsjednica Kantonalnog suda Bihać je, prema Izvještaju, obavijestila VSTV da neće tražiti produženje mandata dodatnom sudiji, pojasnivši kako nema priliva novih predmeta, zbog čega sudije mogu procesuirati sve predmete koje Sud zaprimi.

Prema izvještaju VSTV-a sa te sjednice, predsjednica je obaviještena da, ukoliko smatra da postoji smanjena potreba za angažiranjem dodatnih sudaca, treba podnijeti prijedlog za smanjenje broja sistematiziranih pozicija dodatnih sudaca, s obrazloženjem i projekcijom budućih rezultata suda u takvom slučaju.

“Vijeće će se, odlučujući o takvom prijedlogu, istovremeno izjasniti i o informaciji predsjednika suda o namjeri neproduženja mandata dodatnom sucu”, navedeno je u izvještaju sa ove sjednice.

Na narednoj sjednici je prijedlog predsjednice o neproduženju mandata dodatnom sudiji odbijen, uz obrazloženje da je ukidanje pozicije dodatnog sudije neopravdano. Mandat dodatnog sudije u ovom sudu je odlukom VSTV-a obnovljen.

Ovaj zaključak VSTV-a, kao i raniji zaključci o obnovi mandata dodatnim sudijama, prema Izvještaju, dodatno opterećuju predsjednike sudova koji ne samo da moraju opravdati potrebu za dodatnim sudijama već i pokazati zašto nema potrebe za njima.

“To podriva autoritet predsjednika sudova koji, po zakonu, imaju presudnu funkciju u upravljanju sudovima i provođenju pravde u cijelosti”, navodi se.

Zaključkom usvojenim u 2018. godini, VSTV je obavezao predsjednike sudova da tri mjeseca prije isteka mandata dodatnom sudiji moraju dostaviti informaciju ukoliko mu mandat ne žele produžiti. Tim zaključkom su predsjednici sudova koji neće podnijeti zahtjev za produženje mandata obavezni pokazati kako smanjenje broja sudija neće utjecati na produktivnost suda, što je, prema Izvještaju, u suprotnosti s ranijim zaključkom kojim jedino predsjednik suda ima ovlasti da traži produženje mandata.

Imenovanja uprkos lošim ocjenama rada

Praksa VSTV-a u primjeni kriterija u imenovanju i produženju mandata dodatnih sudija je zabrinjavajuća, stoji u Izvještaju OSCE-a.

“S obzirom na broj ovih nosilaca pravosudnih funkcija koji trenutno rade kao sudije u BiH, ta praksa ima implikacije na pravičnost, kao i potencijal da značajno utiče na kvalitetu pravosudnog sistema u cjelini”, navodi se, uz pojašnjenje kako VSTV tokom odobravanja zahtjeva za produženje mandata na dvije godine ne vrši procjenu da li je dodatni sudija zaista potreban u sudu, te kakav je kvantitet i kvalitet rada tog sudije.

“Produženje mandata obično slijedi nakon primanja generičkog dopisa u kojem se jednostavno kaže da je sudu potreban dodatni sudija za rješavanje starih predmeta”, navodi se u Izvještaju.

Tokom 2018. i 2019. godine Misija je evidentirala tek dva od 74 produženja mandata u kojima su se procjenjivali faktori koji se odnose na sposobnost i kvalitet rada dodatnog sudije.

Prema primjerima koji se navode u Izvještaju, VSTV je 2017. godine trojici dodatnih sudija zbog loših rezultata rada produžio mandat na godinu, umjesto na dvije.

Tako je dodatnom sudiji u Kantonalnom sudu u Sarajevu mandat produžen uprkos lošoj ocjeni rada koju je imao, te velikom broju ukinutih presuda.

Nakon što je tokom rasprave predloženo da se ovom sudiji mandat produži na godinu dana, tokom koje bi mu se dodjeljivali manje složeni predmeti, ili da mu se pruži šansa da popravi svoj učinak kroz bezuslovno produženje mandata za dvije godine, usvojen je zaključak o produženju mandata na dvije godine bez ikakvih uslova.

Nakon ovog imenovanja, Delegacija Evropske unije u BiH je u dopisu upućenom VSTV-u istaknula da je imenovani sudija ranije osuđivan i da se protiv njega vodi disciplinski postupak.

“VSTV BiH je odgovorio prebacivanjem krivice na neadekvatni sistem provjere prošlosti sudija prije imenovanja, navodeći u svom pisanom odgovoru da članovi VSTV-a nisu bili obaviješteni o disciplinskom postupku koji se vodio protiv sudije”, stoji u Izvještaju.

Prema preporukama ovog Izvještaja, dodatne sudije se trebaju imenovati samo kao izuzetak, uz odgovarajuće obrazloženje potreba suda i bez mogućnosti produženja mandata.

“Ako se ove smjernice ne poštuju, novi Zakon o VSTV-u BiH trebao bi ukinuti institut dodatnih sudija”, navodi se u Izvještaju, te dodaje kako bi se trebao tražiti novi način za rješavanje starih predmeta.

Rješavanje starih predmeta bi, prema Izvještaju, moglo obuhvatati uvođenje efikasnijeg sistema za imenovanje redovnih sudija, uvođenje fleksibilnijeg sistema za raspodjelu predmeta i njihov prenos između odjela, efikasnije korištenje mogućnosti privremenog premještaja redovnih sudija s jednog suda na drugi sud koji ima veliki broj neriješenih predmeta, reformu izvršnih postupaka uvođenjem profesionalnih sudskih izvršitelja i rasterećivanje sudova od izvršenja predmeta malih vrijednosti, poticanje boljeg planiranja odlaska u penziju, te podržavanje mehanizama alternativnog rješavanja sporova radi smanjenja ukupnog broja predmeta.

VSTV bi, prema preporukama, s predsjednicima sudova trebao provesti analizu kako bi se utvrdio potreban broj sudija po sudovima, te bi trebao osigurati da se dodatne sudije posvete starim predmetima.

Predsjednike sudova bi se, kako je navedeno, trebalo poticati u pronalaženju boljih načina korištenja postojećih resursa, umjesto pribjegavanju traženja imenovanja dodatnih sudija, pri čemu VSTV treba dati prednost popunjavanju sistematiziranih upražnjenih mjesta za redovne sudije nad imenovanjem dodatnih sudija.