Mahmuljin: Nije razmatrana sila protiv mudžahedina
Fikret Ćuskić, koji je bio komandant 17. krajiške brigade, a kasnije načelnik Štaba Sedmog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), kazao je da su muždahedini odbili da učestvuju u operaciji “Vlašić” u martu 1995. godine.
Kako je naveo, komandant Sedmog korpusa Mehmed Alagić tražio je od Mahmuljina kao komandanta Trećeg korpusa ABiH da Odred “El-Mudžahidin” učestvuje u toj akciji. Prema njegovim riječima, Mahmuljin je dao naredbu, ali su oni to odbili.
Ćuskić je rekao da je “El-Mudžahidin” formacijski bio u Trećem korpusu, ali da su imali dva kampa kod Travnika, u zoni odgovornosti Sedmog korpusa. Napomenuo je da su pripadnici “El-Mudžahidina” bili pretpočinjavani Sedmom korpusu, ali da to nije bilo pretpočinjavanje u klasičnom smislu.
Mudžahedinski borci, kako je objasnio, djelovali su po principu “hoće-neće”, birali su vrijeme kad će učestvovati u borbama i nisu poštovali vojna pravila. Kazao je da pretpostavljeni nisu imali uvid u njihovu brojnost, stanje i sredstva kojim raspolažu.
Svjedok je rekao da su mudžahedini bili dobri i hrabri borci, ali da nisu bili disciplinovani kao jedinica. Dodao je da su imali samovoljne poteze na terenu, da su smatrali da njima komanduje Alah, te da ih nisu mogli kazniti.
“Postali su misionari, šireći svoje običaje i vjeru. Remetili su našu islamsku zajednicu, došlo je do konflikta”, kazao je Ćuskić i dodao da je u jednoj akciji izgubio 18 ljudi zahvaljujući, između ostalog, i propustima tog odreda.
Politički i vjerski predstavnici, ispričao je, morali su pregovarati i ubjeđivati pripadnike ove jedinice kada su 1993. godine u Travniku oteli pet civila, od kojih su jednog ritualno pogubili u svom kampu. Kako je naveo, nisu im ništa mogli narediti.
Svjedok je izjavio i kako su odveli jednog pijanog pripadnika njegove jedinice u kamp, svezali ga za stub i tjerali da uči Kuran. I ta situacija je, kako je ispričao, riješena pregovorima i ubjeđivanjima, ali i prijetnjom, jer je proširio vijest da je okrenuo artiljeriju prema njima.
Po Ćuskiću, upotreba sile prema mudžahedinskim borcima nije bila razmatrana. Kako je rekao, to su bili njihovi saveznici, a i implikacije bi bile katastrofalne u islamskim zemljama koje su ih podržavale. Svjedok smatra da je odluku o upotrebi sile mogao donijeti jedino politički vrh.
Tužilac Sedin Idrizović predočio je svjedoku dokumente u kojima se navodi da je predstavnik Odreda na jednom sastanku kazao da se njegovi borci boje da daju prava imena i pasoše, ali da predlaže da potpišu izjave da će poštovati zakone. Svjedok se nije složio da je namjera stranih boraca bila da poštuju zakone.
Predočen je i dokument sa tabelarnim prikazom borbene gotovosti, u kojem se navode gubici jedinica, uključujući i “El-Mudžahidin”. Svjedok je rekao da je to dokument Trećeg korpusa, kao i da na njemu nema pečata i potpisa.
U jednom od dokumenata stoji se da je organizovan prijem za 150 pripadnika Odreda, sa zajedničkim druženjem, sportskim aktivnostima i zakuskom. Idrizović je pitao da li je to ista jedinica o kojoj je svjedok govorio. Ćuskić je kazao da upravo takav događaj pokazuje da nešto nije išlo kako treba i da su se prevazilazili problemi.
Mahmuljin je optužen da nije spriječio ni kaznio nekoga za ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića. Prema optužnici, pripadnici Odreda su od 11. do 29. septembra 1995. ubili 52 ratna zarobljenika.
Suđenje se nastavlja 27. marta.
