BIRN BiH
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, čijom se optužnicom Milorad Trbić tereti za genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici, u sklopu iznošenja završne riječi zatražilo je od Suda da prihvati “kao istinu da je Trbić vršio prisilno preseljenje, ubijao, pokopavao i vršio premještanje tijela”, te da mu odredi kaznu zatvora u trajanju od 45 godina.
“Iako je optuženi porodična osoba, Tužilaštvo smatra da ne postoje olakšavajuće okolnosti jer on od 1995. godine ništa ne radi kako bi pomogao onima koji pate zbog rata. Jedina kazna koja bi pokazala užasnu sliku ovog djela, te potvrdila međunarodnu osudu ovog zločina, jeste maksimalna kazna zatvora u trajanju od 45 godina”, pojasno je tužilac Kwai Hong Ip.
Trbić, kao bivši pomoćnik načelnika za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) i odgovorni rukovodilac čete Vojne policije, optužen je da je, s pripadnicima vojske i policije Republike Srpske, od jula do novembra 1995. godine “učestvovao u pogubljenju preko 7.000 muškaraca”.
U optužnici se navodi da je lično učestvovao u pogubljenjima muškaraca Bošnjaka u Srebrenici, te da je između septembra i novembra 1995. godine učestvovao u “planu prikrivanja dokaza o počinjenim zločinima kroz ponovno pokopavanje tijela”.
Tužilac Ip posebno se osvrnuo na izjave koje je Trbić, u svojstvu osumnjičenog, dao tokom boravka u pritvoru Haškog tribunala, a u kojima je navodno priznao dio zločina koji mu se stavljaju na teret.
Trbić je prvobitno optužen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), da bi u junu 2007. godine, na zahtjev Tužilaštva u Haagu, njegov predmet bio prebačen na procesuiranje pred Sudom BiH.
Suđenje je počelo u novembru 2007. godine.
“Milorad Trbić je lično priznao da je vršio pogubljenja, čime je vršio zločine nad Bošnjacima Srebrenice. Tokom činjenja tih zločina, on je znao da će njegova djela imati za posljedicu uništenje grupe ljudi”, kazao je tužilac Ip i dodao da Trbićeva Odbrana nikada nije osporila izjave date u istrazi.
Govoreći o eventualnom postojanju predumišljaja kod optuženog Trbića za počinjenje djela genocida, tužilac je objasnio da “iz posljedice proističe namjera”.
“Moramo pogledati značaj dijela grupe ljudi koja je uništena, i njenog odnosa ka cijeloj grupi. Tada već govorimo o patrijarhalnom odnosu, i nezamislivom gubitku bošnjačkih porodica. Sud može vidjeti iz namjera optuženog da je on znao koje će biti posljedice njegovih radnji”, dodao je Ip.
Obrazlažući tačku optužnice prema kojoj se Trbić tereti da je između 16. i 17. jula 1995. godine radio kao dežurni oficir na isturenom komandnom mjestu (IKM) Zvorničke brigade, tužilac je insistirao da je ona “ključna za dokazivanje odgovornosti”.
“Tih dana Trbić je imao potpuni uvid u to šta se dešava, jer su to dani kada se vrše masovna ubistva. Ovaj boravak dao mu je širi pogled na to šta se radi, na masovnost zločina. On je, vršeći koordinaciju obezbjeđenja prijevoza zatvorenika Bošnjaka, njihovog osiguranja i strijeljanja, a potom i čišćenja prostora, činio sve kako bi pomogao taj plan”, zaključilo je Tužilaštvo.
Na ovom ročištu završnu riječ iznio je i advokat Emin Halilčević, koji je Sudskom vijeću kazao da zastupa 27 osoba čiji su bližnji ubijeni u Srebrenici, te zatražio od Suda da se Trbić osudi na maksimalnu kaznu dugotrajnog zatvora.
“Želio sam da istaknem da oštećeni u ovome slučaju nisu slični oštećenim u svim drugim predmetima. Svi oni su preživjeli dodatne strahove i patnje jer su čuli vriske, pucnjavu i plač, i svi zločini su se dešavali naočigled njih”, kazao je Halilčević.
Državno tužilaštvo je u februaru 2009. godine obavijestilo udruženja žrtava iz Srebrenice o mogućnosti podošenja imovinskopravnih zahtjeva nakon suđenja. Nakon zaprimanja velikog broja zahtjeva, Sudsko vijeće je donijelo odluku prema kojoj će oštećeni biti upućeni na parnicu, bez obzira na konačni ishod suđenja.
Naredno ročište zakazano je za 31. august 2009. godine, kada će Odbrana i optuženi iznijeti svoju završnu riječ.
