Istražna komisija: Politička kontrola i korupcija vidljivi golim okom u pravosuđu BiH

Pred zastupnicima su svjedočili Edin Šarčević i Ifet Feraget. Foto: BIRN BiH

“Korupcija je prisutna u najrazličitijim formama, a politička kontrola jednoznačno prisutna kako u radu tužilaštva, tako i u radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća”, rekao je Edin Šarčević, vanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Leipzigu i direktor Fondacije Centar za javno pravo iz Sarajeva, u svjedočenju pred Komisijom.

Da je vrh Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), kako je dodao, “zaposjednut visokoobrazovanim, časnim, politički neovisnim ličnostima koje imaju integritet i uporište u pravnoj nauci i praksi, sasvim je sigurno da ne bismo imali probleme kakve danas imamo”. Smatra da je VSTV “u izvjesnom smislu dobio iznenađujuće forme odlučivanja”, te da mu je “predsjednik izabran uz snažnu političku podršku”, što, po njemu, predstavlja “formu političkog potčinjavanja cjelokupnog pravosuđa”.

U tom smislu upozorio je i na “korištenje pravosudnog sistema za političke obračune”, te ocijenio kako se “sasvim sigurno može izvesti zaključak da su politički obračuni najvažniji segment rada tužilaštava”.

Založio se i za donošenje novog zakona o VSTV-u na kojem “trebaju raditi domaći pravni eksperti, sudije i tužioci s viših nivoa pravosudnih institucija, ali i predstavnici međunarodne zajednice koji dolaze iz srodnog pravnog sistema”. Primjećuje kako će “donošenje novog zakona doprinijeti i raspuštanju sadašnjeg saziva VSTV-a i imenovanju stručnijih osoba”.

“Imate na čelu VSTV-a čovjeka koji je došao iz osnovnog suda bez ikakvih karijernih i referentnih tačaka koji ga preporučuju i ostavivši iza sebe negativan revizorski izvještaj u kojem je pokazan niz prekršaja za koje nikada nije odgovarao”, istaknuo je Šarčević.

Zbog toga smatra da se kod izbora čelnog čovjeka VSTV-a mora razmišljati o uglednim pravnicima, osobama sa stručnim radovima i presudama, “bez mrlja pogotovo iz privatnog života”, te se “moraju ograničiti uslovi za izbor, pogotovo praksom”.

Edin Šarčević. Foto: BIRN BiH

Uputio je kritiku i na račun Ministarstva pravde, rekavši kako “već godinama figurira kao struktura jedne stranke koja koristi ministarstvo za političku trgovinu”, dodajući da je to “ministarstvo crna rupa u kojoj sve zakonodavne inicijative ostaju zakovane”.

Kad je djelovanje Ustavnog suda u pitanju, a pogotovo prisutnost stranih sudaca u tom pravosudnom tijelu, smatra kako je ta prisutnost vrlo važna, te dodao kako bi bio “najsretniji kad bi kompletan Ustavni sud činile strane sudije, jer oni mogu najobjektivnije odlučivati o predmetima koji se nađu pred tim sudom”.

Smatra i kako je za bh. pravosuđe neophodno što prije uspostaviti jedan vrhovni sud kako bi mogao kontrolirati zakonitost rada nižih sudova, te napominje da o tom pitanju ovisi efektivnost, neovisnost, korumpiranost pravosuđa.

Govoreći pred Komisijom, odvjetnik Ifet Feraget rekao je kako je “izuzetno zabrinut za stanje u pravosuđu”, te primijetio kako je “toksična klima koja je stvorena u društvu, prvenstveno od strane političara, prenesena u pravosuđe”.

“I nemamo pravosuđe, nego imamo sistem koji ne funkcioniše, sistem koji je duboko korumpiran, koji čine nemoralni i nestručni ljudi uz izvinjenje onima koji su izuzeci i zamjerku zato što šute. Nije problem u lošima, nego u nama što ne činimo ništa da ih se riješimo”, ocijenio je Feraget.

Smatra i kako je u bosanskohercegovačkom pravosuđu “nestao stid zbog toga što ćete izvaliti glupost u sudnici ili napisati optužnicu koja je unaprijed osuđena na propast”, te dodaje kako je “s gubitkom toga stida nestao i moral”.

“Nestankom morala, dobili smo visokokorumpirano stanje u pravosuđu”, konstatirao je Feraget.

Primijetio je i kako “nije nikad pročitao lošiji zakon od Zakona o VSTV-u, sve dok nije počeo voditi slučajeve ‘Memić’ i ‘Dragičević’, te priznao kako “nije mogao vjerovati da je taj zakon prošao određenu proceduru, određene filtere i da je takav mogao proći”.

Veći dio svog svjedočenja je posvetio slučajevima Dženana Memića i Davida Dragičevića, koji su još daleko od pravosudnog epiloga, te na konkretnim primjerima govorio o propustima za koje smatra da su se dogodili i tokom istrage, a potom i tokom procesa.

Više puta je upozorio na “proizvoljnu primjenu prava”, te konstatirao kako se “ne dešava da tužilac prizna kako je promašio metu i odustane od optužnice”. Zbog svega toga, dodaje, “nema odgovornosti zbog propalih optužnica”.

“Ako smo svi jednaki pred zakonom, znači li da su tužioci ne mogu i ne trebaju da odgovaraju pred zakonom?”, upitao je Feraget.

Ifet Feraget. Foto: BIRN BiH

Na kraju, upitan je li bosanskohercegovačko društvo suočeno s uzimanjem pravde u svoje ruke zbog razočarenja stanjem u pravosuđu, odgovorio je kako je svojim klijentima, pogotovo Murizu Memiću i Davor Dragičeviću rekao kako je “uzimanje pravde u svoje ruke najveća nepravda”.

“Ako osjetim da idu u tom pravcu, izgubit će moju podršku. Ne želim nikakav skandal tog tipa”, dodao je Feraget.

“Pravosuđe je u potpunosti izgubilo svoj legitimitet, ne samo zbog moja dva slučaja”, zaključio je Feraget.

Privremenu istražnu komisiju osnovao je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH sa ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u državi, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost VSTV-a da sudjeluje u procesima neophodnim na putu ka članstvu u Europskoj uniji.

Članovi Privremene istražne komisije su Damir Arnaut, Zlatan Begić, Branislav Borenović, Alma Čolo, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Dragan Mektić i Mira Pekić.

Pred Komisijom bi na narednoj sjednici, zakazanoj za četvrtak, trebao svjedočiti predsjednik Državnog suda Ranko Debevec.