Počeli razgovori o provođenju odluke UN komiteta protiv torture
Ekspertski sastanak. Izvor: Trial International
Organizacija TRIAL International je uoči Međunarodnog dana podrške žrtvama torture koji se 26. juna obilježava širom svijeta organizovala u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH ekspertski sastanak na kojem je pokrenuta diskusija o implementaciji odluke Komiteta protiv torture Ujedinjenih nacija (UN) u kojoj je zatraženo od BiH javno izvinjenje i isplata štete žrtvi seksualnog nasilja.
Odluka je donesena u augustu prošle godine zbog neispunjavanja obaveza prema žrtvi ratnog seksualnog nasilja kojoj je onemogućeno efektivno i provodivo pravo na adekvatnu i pravednu naknadu, kao i što potpuniju rehabilitaciju.
Rok za informisanje Komiteta o koracima koje je BiH poduzela za implementaciju ove Odluke istekao je prije sedam mjeseci, navode iz TRIAL-a.
Preživjela žrtva ratnog seksualnog nasilja po čijoj predstavci je donesena Odluka kazala je: “Osjećala sam se grozno, iznevjereno od sistema. I danas živim sa tim. Naknada mi znači puno. Bol se ne može naplatiti, ali naknada preživjelima daje samouvjerenost da idu dalje i da se bore za pravdu do kraja”.
Odlukom se, između ostalog, nalaže Bosni i Hercegovini da joj se isplati naknada štete te u što kraćem roku osigura pružanje odgovarajuće i besplatne medicinske i psihološke pomoći kao i javno službeno izvinjenje.
UN-ov Komitet protiv tortura je donio odluku zbog neispunjavanja obaveza prema žrtvi ratnog seksualnog nasilja kojoj je onemogućeno efektivno i provodivo pravo na adekvatnu i pravednu naknadu, kao i što potpuniju rehabilitaciju.
U novembru 2017. godine, osoba koja je preživjela ratno seksualno nasilje iz BiH, zastupana od nevladine organizacije TRIAL International, UN-ovom Komitetu protiv torture podnijela je predstavku protiv BiH.
Predstavka se odnosila na neuspjeh bh. vlasti da ispune Konvencijom preuzete obaveze i žrtvi ratnog seksualnog nasilja omoguće efektivno i provodivo pravo na adekvatnu i pravednu naknadu, kao i što potpuniju rehabilitaciju.
Navedenom odlukom Komitet nalaže BiH da se žrtvi isplati naknada štete, te u što kraćem roku osigura pružanje odgovarajuće i besplatne medicinske i psihološke pomoći. Također, naloženo je da se preživjeloj osigura javno službeno izvinjenje. U odluci se također navodi da Bosna i Hercegovina mora uspostaviti efektivni sistem reparacija na državnom nivou.
Lamija Tiro. Izvor: TRIAL International
Lamija Tiro, pravna zastupnica iz organizacije TRIAL International, kazala je da je krajnje vrijeme da se društvo ozbiljno pozabavi ovim problemom i da će ovo pitanje u narednom periodu biti jedan test za bosanskohercegovačke vlasti, da vidimo koliko zaista i dalje razmišljaju o žrtvama ratnog zločina u BiH.
“Neispunjenjem i ove odluke nastavila bi se loša praksa nepoštivanja odluka međunarodnih tijela što bi dodatno narušilo ugled naše zemlje. Važno je napomenuti da BiH prije svega ima pravnu i moralnu obavezu prema žrtvama ratnih zločina kojima duguje konačno ozbiljan pristup po pitanju iznalaženja rješenja za ostvarenje njihovih prava”, rekla je Tiro.
Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija istakla je potrebu razmatranja mogućnosti usvajanja Zakona o pravima žrtava torture koji zapravo nudi rješenja o kojima se govori u ovoj Odluci. Naglasila je da postoji i druga mogućnost koja podrazumijeva izmjene i dopune postojećih zakona koji bi vrlo relevantno prihvatili obaveze po osnovu Odluke koju je donio UN Komitet protiv torture.
“Tu prije svega mislim na izmjene i dopune Zakona o obligacionim odnosima i eventualne dopune određenih odluka koje se tiču rada tužilaštava, jer se već sada na Sudu BiH u većini slučajeva razmatra mogućnost obeštećenja žrtava ovog oblika zločina”, kazala je Đuderija.
Saliha Đuderija. Izvor: TRIAL International
Zakon o zaštiti žrtava torture u BiH, koji bi preživjelima omogućio finansijsku pomoć, rehabilitaciju i druge beneficije, svoj prvi nacrt imao je 2006. godine. Drugi nacrt je uslijedio 2011., a treći 2017. godine.
Nacrt zakona definiše ratne zatočenike i osobe koje su bile silovane ili izložene seksualnom nasilju kao žrtve torture, kao i one koje su pretrpjele fizičko zlostavljanje.
Međutim, zakon tek treba da bude usvojen, iako se Bosna i Hercegovina već obavezala da će ga donijeti potpisivanjem Konvencije UN-a protiv torture i drugih vrsta okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja i Evropske konvencije za sprečavanje torture i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.
Iz TRIAL Internationala ranije su saopćili da je pravna pomoć preživjeloj žrtvi ratnog seksualnog nasilja započela u krivičnom postupku pred Sudom BiH, što je rezultiralo time da je to bio drugi slučaj u kojem je, u junu 2015. godine, dosuđen imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku u BiH, u iznosu od 30.000 konvertibilnih maraka (KM). S obzirom da počinitelj nije imao imovine i da dosuđeni iznos nije bilo moguće naplatiti, izvršni postupak se nije mogao provesti do kraja.
Prema procjenama, više od 20.000 žena je silovano ili seksualno zlostavljano tokom rata u BiH. Pred Haškim tribunalom i Sudom BiH doneseno je na desetine presuda za sistemska silovanja, držanja u ropstvu ili seksualna zlostavljanja u logorima u BiH.