VSTV u četvrtak razmatra mogućnosti nastavka suđenja i rada sudova

Na svojoj prvoj online sjednici članovi VSTV-a će raspravljati o promjenama odluke od 22. marta kojom su odložena sva suđenja osim u predmetima koji se odnose na prijave za kršenje mjera nadležnih organa u vezi s koronavirusom te pritvorskih i predmeta kojima prijeti zastara. Rasprava dolazi nakon pisma Johanna Sattlera, šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini, u kojem od predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije traži da razmotri mogućnost nastavka suđenja kako bi se osiguralo ispunjavanje godišnje norme sudija i tužilaca.

Tegeltija za BIRN BiH kaže da će “sigurno doći do liberalizacije mjera”, ali da će ublažavanje mjera vjerovatno biti ograničeno kako se ne bi dovelo u pitanje zdravlje stanovništva “jer činjenica je da su sudovi okupljališta velikog broja ljudi kada rade u punom kapacitetu, jer redovan rad sudova podrazumijeva ročišta”.

“Ročišta znače ljudi, sudnice su male, čekaonice su nam male, tako da je to jedna specifičnost koju moramo da uobzirimo”, kaže Tegeltija.

On nije želio govoriti o više detalja u vezi s mjerama koje VSTV planira usvojiti, ali je objasnio da je VSTV početkom prošle sedmice od sudova tražio da dostave “preglede stanja situacije i prijedloge i sugestije na koji oni način vide da bi najbolje mogli da organizuju rad u svojim uslovima, zato što su sudovi različitih veličina i različitih kapaciteta ljudi”.

EU poziva na nastavak rada
Šef Delegacije EU u BiH je u pismu Tegeltiji – čiji je sadržaj objavio novinar Slobodan Vasković na svome blogu – pozvao da se osigura da “sudovi i tužilaštva nastave rad na rješavanju zaostataka i da se pridržavaju svojih godišnjih planova gdje god je to moguće”.

“Vaša mjera od 22. marta nalaže rad samo na prioritetnim predmetima. Mišljenja smo da se rad na smanjenju broja neriješenih predmeta također mora nastaviti u ovim izazovnim vremenima. Rado ćemo se angažovati s Vama na navedenom, jer je očigledno da postoje sigurnosna pitanja koja se moraju uzeti u obzir, kako iz razloga zaštite ličnog zdravlja, tako i razloga zaštite sigurnosti dokumentacije”, naveo je Sattler u pismu od 21. aprila.

On je također pozvao da VSTV pokrene postupke donošenja odluka iz svoje nadležnosti, kao i procese imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.

Tegeltija kaže da ublažavanje mjera i vraćanje rada sudova na nivo prije proglašenja pandemije neće ići brzo. Dodaje da će on i članovi VSTV-a “puno lakše istrpjeti prigovore neefikasnosti nego da zbog nekih nepromišljenih, brzopletih i preambicioznih liberalizacija mjera po sudovima ljudi zbog dolaska u sudove završe u bolnicama”.

Goran Nezirović, sudija Vrhovnog suda Federacije BiH i član VSTV-a, kaže da će 30. aprila VSTV razmatrati ublažavanje mjera koje su ustanovljene 22. marta.

Dodaje da je VSTV u ponedjeljak, 27. aprila, imao sjednicu Stalne komisije za legislativu i usvojio prijedlog pravilnika o održavanju online sjednica VSTV-a za vrijeme pandemije, te da će taj pravilnik biti usvojen danas.

“Već u četvrtak ćemo održati prvu online sjednicu i razmatrati niz mjera, odnosno liberalizaciju one naše prvobitne odluke u pogledu rada pravosuđa u okolnostima pandemije, odnosno vanrednog stanja, i javnost će o svemu biti upoznata putem naše web stranice”, kaže Nezirović.

Sattler je u svom pismu također pozvao VSTV da uvede mjere kojima će osigurati “maksimalnu transparentnost” u svom radu.

Nakon što je Vijeće prestalo održavati sjednice u svojim prostorijama, javnost je ostala uskraćena za uvid u način donošenja odluka koje su članovi donosili u proteklih nekoliko sedmica. Za sada još uvijek nije poznato da li će novinari kao i ranije imati priliku da prate online sjednice Vijeća. Nezirović kaže da će javnost o zaključcima biti obaviještena na stranici Vijeća.

“Bit će objavljen i transkript i zapisnik, tako da je to način da obezbijedimo minimum javnosti našeg rada u ovom momentu”, kazao je Nezirović.

Najveći dio rada sudova može se nastaviti
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) donijelo je 22. marta obavezujuću Odluku o radu svih sudova i tužilaštava, prema kojoj se odlažu sva suđenja “u cilju preventivnog djelovanja i sprečavanja širenja koronavirusa, izuzev onih predmeta koji se odnose na prijave za kršenja mjera nadležnih organa u vezi sa COVID-19”.

Ova odluka se ne odnosi na pritvorske predmete, predmete kojima prijeti zastara i druge hitne slučajeve propisane krivičnim zakonima u BiH.

Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH, kaže da se barem 60 posto rada sudova odvija u “nejavnim sjednicama”, a to su, prije svega, upravna odjeljenja kakva imaju okružni i kantonalni sudovi, Vrhovni sud i Sud BiH.

“Oni imaju upravna odjeljenja i to su apsolutno nejavne sjednice, gdje nema javnosti i nema stranaka. Povodom žalbi u parničnom postupku, isto tako se radi o nejavnim sjednicama i ja ne vidim nikavu zapreku da se na tim predmetima radi najnormalnije”, kaže Debevec.

On objašnjava da kod javnih sjednica, kakvi su uglavnom krivični postupci, treba voditi računa o postepenom ublažavanju mjera.

“Kriterij za postepeno ublažavanje tih mjera bi se mogao naći u veličini sudnica, broju stranaka i branilaca i svemu ostalom. Neke jednostavnije stvari, s manjim brojem stranaka, gdje se može omogućiti poštovanje socijalne distance, takva suđenja, po meni, nema nikakvih zapreka da se rade, naravno uz sve mjere zaštite shodno epidemiološkoj situaciji”, kaže Debevec.

Prema njegovim riječima, od samog početka pandemije moglo se raditi na upravnim sporovima.

“Treba insistirati na tome da se predmeti koji se rade u nejavnim sjednicama – a ima ih dosta, više od 50 posto – rade najnormalnije, nema razloga da se ne rade. Ljudi mogu i od kuće pripremiti, dođu, sastanu se, izvijećaju u kancelariji ili u sali sa socijalnom distancom od dva metra, troje sudija, i objave odluku”, kaže Debevec.

Vladimir Špoljarić, predsjednik Kantonalnog suda u Sarajevu, ističe da su sudije ovog suda upravne i parnične postupke radile od kuće.

“Mi radimo po žalbama, tako da nije bitno gdje se radi, bitno je koliko se uradi, a koliko sam ja obaviješten, sudije su uglavnom ispunile normu. Da su dolazili na posao, isto bi to uradili što su uradili kući. Upravni sporovi idu uglavnom bez stranaka”, kaže Špoljarić.

On smatra da bi se mogao organizovati i rad na krivičnim predmetima s manjim brojem okrivljenih.

“Ali to je opet kod nas specifično jer mi uglavnom imamo više okrivljenih, imamo po 30 okrivljenih u suđenju, mislim da bi bilo dosta preuranjeno sad organizovati ta suđenja. VSTV nas je obavijestio da je u pripremi, da bi se moglo online organizovati suđenje – sad, kako, na koji način, još ne znam, nismo zvanično dobili ništa. Mislim da bi moglo dvoje ili troje okrivljenih bez prisustva publike, ali mi imamo jako malo tih predmeta, kod nas su veliki predmeti, kod nas su grupe, organizovani kriminal”, kaže Špoljarić, koji dodaje kako smatra uspjehom to što se u zgradi suda nije pojavio virus i da zbog toga vrijedi sačekati dodatnih 15 dana prije donošenja odluke o ublažavanju mjera.

VSTV je ranije predložio donošenje propisa i uvođenje online suđenja u BiH kao rezultat mjera zaštite zbog pandemije koronavirusa. BIRN BiH je ranije pisao da se Ministarstvo pravde BiH protivilo ovom prijedlogu.

Ova inicijativa prvobitno je usvojena početkom aprila ove godine na telefonskoj sjednici VSTV-a, a njome bi se omogućila online suđenja i istražna ročišta u hitnim i neodložnim predmetima u kojima postoji neposredni zdravstveni rizik po učesnike u postupku.

Tegeltija kaže da je do sada samo Pravosudna komisija Brčko distrikta prihvatila ovu inicijativu i uputila u parlamentarnu proceduru ovakve izmjene zakona, dok za druge nivoe vlasti u BiH nema informaciju u kojoj su fazi izmjene zakona koje bi omogućile online suđenja.