Nacionalnost uzima primat nad stručnošću

Kao razlog, u VSTV-u BiH navode da za to ne postoji obaveza po važećem zakonu niti po Ustavu. U ovoj instituciji naglašavaju da prilikom izbora i imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija prvenstveno vode računa o njihovoj stručnosti.

Kada su u pitanju drugi nivoi, poput kantonalnog i općinskog, vodi se računa o nacionalnom ključu i primjenjuju rezultati prijeratnog popisa stanovništva iz 1991. godine.

Pravnici i oni koji godinama sarađuju s pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini smatraju da nacionalni ključ ima veliku ulogu pri izboru kadrova, što predstavlja nazadak u pravosudnim reformama.

Državni ministar sigurnosti smatra da imamo nacionalni balans u pravosuđu, ali zbog toga i enormnu nekompetentnost kadrova.

“Nacionalna izbalansiranost mjeri se svakodnevno gotovo farmaceutskom vagom”, smatra Dragan Mektić, državni ministar sigurnosti.

Nacionalni balans stručnjaci pripisuju i specifičnom uređenju Bosne i Hercegovine, iako bi u profesionalnom smislu on trebao biti posljednja stvar na koju se gleda prilikom izbora kadrova na rukovodeće funkcije u pravosudnim institucijama.

Nema apsolutnih parametara

Prilikom izbora predsjednika Suda Bosne i Hercegovine, u javnosti, ali i na sjednici VSTV-a BiH, najviše se govorilo o njegovoj etničkoj pripadnosti, odnosno nacionalnom ključu kada su u pitanju druge rukovodeće pravosudne funkcije na državnom nivou.

Čak su i predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA), kao i nekih udruženja žrtava, zatražili da predsjednik Suda BiH bude Bošnjak jer je ministar pravde BiH Hrvat, vršiteljica dužnosti glavnog tužioca Hrvatica, a predsjednik VSTV-a Srbin.

Dugogodišnji advokat Fahrija Karkin kaže da mu lično smeta da se pri izboru u prvi red stavlja nacionalno pitanje.

“Stručnost, iskustvo i znanje trebaju biti jedini prioritet. Kada se povela priča oko izbora predsjednika Suda BiH Ranka Debevca, kojeg znam kao časnog i poštenog, zasmetalo mi je prepucavanje na temu kome on pripada”, ističe Karkin.

Debevec je izabran za predsjednika Suda BiH sa šest glasova za, pet protiv i jednim suzdržanim.

U VSTV-u naglašavaju da, prema svojoj strukturi, imaju jednog predsjednika i dva potpredsjednika, koji su iz različitih konstitutivnih naroda, i to je jedini nacionalni balans koji postoji u pravosuđu na nivou BiH.

Alma Džaferović, članica VSTV-a BiH, pojašnjava da se prilikom izbora ne smije zanemariti struka, ali ni nacionalni sastav.

“Ni jedno ni drugo ne mogu biti apsolutni parametar. Uvijek se nastoji kombinovati, s tim da i kod ekstremnog debalansa mora biti ispoštovan nacionalni sastav”, kaže Džeferović.

Ona napominje da je i Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini zatražio od VSTV-a da vodi računa o nacionalnom balansu.

“U pismu koje smo dobili iz OHR-a rečeno je da se prilikom izbora sudija na općinskom nivou mora gledati nacionalnost na nivou te općine, a za kantonalni nivo nacionalni sastav kantona”, kaže Džaferović.

Prema njenim riječima, u nekoliko navrata su mijenjali stavove i onda je došlo do imenovanja sudija u Čitluku.

“Ispoštovali smo spolni i nacionalni balans”, pojašnjava Džaferović.

Predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) pisali su OHR-u sa zahtjevom da se preispita odluka VSTV-a, uvažavajući nacionalni balans na način da se uzme u obzir struktura stanovništva s posljednjeg popisa, koji je bio 2013., a čiji su rezultati objavljeni prošle godine.

VSTV je u septembru prošle godine imenovao četiri sutkinje, od kojih su dvije Bošnjakinje, jedna Hrvatica i jedna Srpkinja. Nakon reakcija iz HDZ-a, odluka o imenovanju poništena je krajem marta ove godine i u Sud u Čitluku su imenovane dvije Hrvatice i po jedna Bošnjakinja i Srpkinja.

I pored ovakve odluke, u VSTV-u i dalje naglašavaju da “sve dok se ne izmijene Ustav BiH i ustavi entiteta, nacionalna struktura koja se koristi prilikom izbora i imenovanja bazirat će se na popisu stanovništva iz 1991. godine”.

Nekompetentni kadrovi

Mektić smatra da se u pravosuđe biraju ljudi koji nisu profesionalni i zainteresovani za pravnu državu.

“Najviše se to odražava na Tužilaštvo i Sud BiH. Umjesto da profesionalno procesuiraju teška krivična djela poput terorizma, organizovanog kriminala i korupcije, upravo ti nekompetentni i neefikasni kadrovi uništavaju predmete”, smatra Mektić, istaknuvši da je VSTV krivac koji urušava cjelokupni pravni sistem u BiH.

U VTSV-u naglašavaju da se prilikom izbora i imenovanja na rukovodne pozicije u sudovima i tužilaštvima na entitetskom nivou vodi računa o ustavnim odredbama koje se odnose na nacionalni balans pri raspodjeli vlasti.

Tako, naprimjer, ne smiju biti više od dva funkcionera iz reda istog naroda, odnosno “Ostalih”, od ukupno šest pozicija koje su propisane entitetskim ustavima, a u koje ulaze predsjednici entitetskih vrhovnih sudova i glavni tužioci entitetskih tužilaštava.

Prema advokatu Aleksandru Lazareviću, izbor funkcionera pripisuje se specifičnom uređenju BiH.

“U profesionalnom smislu to bi trebala biti posljednja stvar koja se gleda. Prije svega, iskustvo, stručnost i rezultati trebaju biti prioritet za njihov odabir. Za normalno funkcionisanje pravne države, nacionalni ključ bi trebalo da bude posljednji faktor pri odabiru sudija”, kaže Lazarević.

Prema njegovim riječima, budući da je Bosna i Hercegovina specifična, i ta stvar mora da bude obilježena, ali u praksi nije primijetio da je zbog nacionalnog ključa neko oštećen.

“I ne vodim računa koje su nacionalnosti sudije u sudnicama”, dodaje Lazarević.

Uprkos ovakvom stavu, Mektić smatra da je stvorena situacija gdje pravosuđe radi protiv svog naroda i države, a BiH se dovodi u pravni haos i anarhiju.

“Objavljivanje ovog teksta je finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State).  Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.“