This post is also available in:
Žalbeno vijeće je zaključilo da je Čoloman, kao pripadnik Diverzantskog voda Sedme muslimanske brigade Armije BiH (ABiH), 24. aprila 1993. godine učestvovao u ubistvu hrvatskih civila koji su bili zatočeni u Domu u mjestu Počulica.
Predsjedavajući Apelacionog vijeća Dragoje Vukoja je u obrazloženju presude rekao da je dokazano da su, u pucnjavi koja se desila 24. aprila 1993. ispred Doma u Počulici, ubijeni Pero Papić, Jozo Vidović i Ivo Vidović, te da je devet civila ranjeno.
“Ono što je takođe nesporno jeste da je u ovim događajima učestvovao i Jasmin Čoloman te još jedno neidentifikovano lice, i to na način kako je navedeno u samoj optužnici”, naglasio je Vukoje.
On je pojasnio da je Apelaciono vijeće Suda BiH utvrdilo da je Čoloman 24. aprila 1993. godine došao naoružan ispred Omladinskog doma u Počulici, u kojem su bili zatočeni civili hrvatske nacionalnosti. Nakon što je stražar objekta odbio otključati vrata, on je, kako je kazao Vukoje, kroz zatvorena vrata otvorio rafalnu paljbu iz automatskog oružja, pri čemu su ubijena tri zatvorenika, a devet ih je ranjeno.
Vukoje je obrazložio da je Apelaciono vijeće poklonilo vjeru svjedocima Nedžadu Sibri, zaštićenom svjedoku “A” i Refiku Mujezinoviću, koji je optuženog i prepoznao u sudnici.
“Nesporno je da je svjedok Mujezinović kritičnog dana najviše vremena proveo sa Čolomanom jer ga je vozio do Doma u Počulici, pa ga je samim tim dobro vidio. Smatramo da je njegov iskaz mjerodavan te da nema razloga da mu Vijeće ne pokloni vjeru”, objasnio je Vukoje.
Čoloman je prvostepenom presudom oslobođen optužbi da je u aprilu 1993. učestvovao u ubistvima hrvatskih civila u mjestu Počulica. Nakon žalbe Tužilaštva BiH, Apelaciono vijeće je ukinulo prvostepenu presudu i obnovilo suđenje.
Od olakšavajućih okolnosti Sud je cijenio Čolomanov raniji život, teško djetinjstvo, dobro vladanje tokom sudskog postupka, kao i činjenicu da je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio stariji maloljetnik.
Čoloman je za ratni zločin osuđen na tri godine zatvora po odredbama krivičnog zakona bivše Jugoslavije, a na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Trećestepenom vijeću Suda BiH.
