Zahtjev, koji je podnesen nakon što je Tužilaštvo BiH otvorilo istragu protiv Čavke zbog pronevjere u službi, odbijen je kao neosnovan.
Komisija je zaključila da je činjenična osnova optužbi koje Čavki na teret stavlja Tužilaštvo BiH “u bitnim elementima dovedena u ozbiljnu sumnju”.
Komisija smatra da pokretanje istrage ne predstavlja a priori osnov za zaključak da postoji opasnost od ugrožavanja osnovnih vrijednosti pravosudne funkcije i povjerenja javnosti u pravosuđe.
“Komisija ne isključuje mogućnost da je ovim slučajem u određenoj mjeri stvorena negativna percepcija prema pravosuđu, ali ocjenjuje da je takva percepcija rezultat ograničenog broja bitnih činjenica koje su dospjele u javnost”, navodi se u odluci.
Protiv ove odluke dozvoljena je žalba Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
Nakon što je po otvaranju istrage Tužilaštva BiH disciplinski tužilac zatražio suspenziju, Čavka je poslao podnesak VSTS-u i Uredu visokog predstavnika (OHR) u kojem je naveo određene nepravilnosti u radu Državnog tužilaštva.
U pismu VSTS-u Čavka je naveo da mu je predmet koji je vodio protiv Kemala Čauševića i drugih oduzet odlukom glavnog tužioca Gorana Salihovića, bez ikakvog obrazloženja. Čavka tvrdi da mu je Salihović zabranio i da ispita Murata Đuderiju, koji se obratio Tužilaštvu BiH kako bi ispričao ko je ukrao automobil tužiteljice Dijane Kajmaković.
Kako je naveo Čavka u pismu, Salihović mu je naložio i da istragu o stradanju porodice Sefera Halilovića prebaci Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, kao i da odluka o privremenoj blokadi dionica, unutar istrage u slučaju “Bosnalijek”, nikada nije poslata jer je predmet bio prebačen drugoj tužiteljici, dok je Čavka određen za pomagača.
Predmet Mire Džakule i šest članova disciplinske komisije Uprave za indirektno oporezivanje, kako je naveo Čavka u pismu, prebačen je drugom tužiocu, koji je tu istragu obustavio. Također, Čavka tvrdi da je nakon otvaranja istrage protiv Milana Tomasa i Mire Džakule glavni tužilac predmet prebacio u drugi odjel.
Čavka je BIRN-u BiH rekao da za sve njegove navode postoje pisani dokazi u Tužilaštvu BiH, kao i u elektronskom sistemu kojem pristup ima VSTS.
On je takođe naveo da je telefon iz jedne istrage, za koji je osumnjičen da ga je “pronevjerio”, nosio kući da ga pokuša aktivirati i da ga je vratio nakon par dana.
Komisija je navela da je imala u vidu ovaj dopis, kao i naredbu o provođenju istrage i druge akte Tužilaštva BiH, te niz medijskih članaka.
“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“