Ponedjeljak, 27 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Jedan od predlagača ove rezolucije, Mirsad Mešić je kazao da, uprkos presudama Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, Parlament BiH se o genocidu u Srebrenici nije očitovao zbog odnosa poslanika iz RS-a.

“Mislim da je osnovna civilizacijska obaveza svih ljudi u BiH, kao što je to slučaj u svijetu, da podrže takvu rezoluciju kojom se osuđuje genocid i stradanje svih nevinih osoba u BiH, i valjda je to minimum koji možemo da učinimo da bismo stvorili bolje uslove za pomirenje u BiH”, rekao je Mešić.

Evropski parlament je 2009. godine usvojio sličnu rezoluciju o Srebrenici, kao i parlament Republike Srbije, te Kanade.

Rezolucijom o Srebrenici trebao bi se osuditi genocid koji je počinjen u julu 1995. godine, kada je ubijeno oko 8.000 srebreničkih dječaka i muškaraca. Predlagači rezolucije traže od pravosudnih organa da zakonski sankcionišu one koji negiraju genocid. U rezoluciji se navodi da je to dokument kojim se odaje počast svim stradalim u našoj zemlji, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.

Pored Mešića, predlagači rezolucije su Denis Bećirović i Zaim Backović, a podržao ju je i veliki broj udruženja iz Srebrenice.

Munira Subašić iz Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa” kazala je da je sramota da, 20 godina nakon genocida, Parlament BiH nije usvojio rezoluciju.

“Svake godine, pa i ove, dobivamo uvrede iz Republike Srpske, jer se još uvijek negiraju žrtve i brojke. Ako ne usvoje tu rezoluciju, onda su ponosni na genocid koji su učinili i na zločince, ako ne dignu ruke i ne glasaju za nju”, izjavila je Subašić.

Dušanka Majkić, članica Zastupničkog doma iz reda srpskog naroda, smatra da je ova rezolucija jedino usmjerena na brigu o bošnjačkim žrtvama i da je zbog toga nikada ne bi mogli podržati.

“Mi nećemo biti u momentu glasanja sve dok Predstavnički dom vodi Šefik Džaferović. Da jesmo tamo, ne bismo glasali, jer ovoj zemlji treba da se o bliskoj prošlosti sjedne i dogovori politički šta ćemo sve prihvatiti, a šta sve sporiti. Gdje su žrtve i jednih i drugih i trećih?”, navela je Majkić i dodala da rezolucije svakako nisu obavezujući dokumenti.

U rezoluciji se, između ostalog, navodi da je privođenje pravdi preostalih osumnjičenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine, preduslov za izgradnju trajnog mira i stabilnosti u BiH i regionu.

I ranije je predlagana Rezolucija o genocidu u Srebrenici, ali nije usvojena zbog nedostatka podrške poslanika iz RS-a.

Najčitanije
Saznajte više
Banjsko liječenje i rehabilitacija žrtava seksualnog nasilja u ratu u Federaciji nije luksuz nego hitna potreba
Na okruglom stolu “Banjsko-klimatsko liječenje i medicinska rehabilitacija za žrtve seksualnog nasilja u ratu u Federaciji BiH: Izazovi i preporuke“, ukazano je na hitnu potrebu rješavanja ovog pitanja, kako kroz zakonske izmjene tako i na provođenje u praski, jer preživjelima potrebe iz godine u godinu rastu, a biološki sat otkucava.
Prijave za kriminal protiv službenika UIO-a prosljeđivane nadležnim odsjecima Državnog tužilaštva
Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužioca, na saslušanju pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) rekao je da je posebni nadzor nad radom tužilaca u odsjeku koji obuhvata predmet “Pandora” vršio tužilac Mladen Furtula.