Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Milorad Kucalović, čije je svjedočenje u najvećem dijelu bilo zatvoreno za javnost, kazao je da u julu 1995. godine nije bio na brani u Petkovcima, te da nije vidio ubistva muslimana.
Kucalović je sa svjedočenjem počeo 23. januara ove godine, kada je izjavio da se ne sjeća da je tokom istrage govorio o ubistvu dječaka na brani.
Odgovarajući na pitanja Boškovićeve Odbrane, svjedok je rekao da je zbog stresa davao izjavu, te da je u Tužilaštvu BiH bio izgubljen.
Kucalović je dodao i da je nakon izjave koju je dao u julu prošle godine, pozvao Tužilaštvo BiH te kazao da hoće da dopuni izjavu, a potom je došao da demantuje prvu izjavu.
Državno tužilaštvo je uložilo zapisnik o saslušanju Kucalovića, uz audiosnimak, te crtež koji je, prema tvrdnji Optužbe, sačinio svjedok, a na kojem je prikazano gdje se nalazio bager, jama, pronađena tijela, kao i pravac kojim se se kretao dječak koji je ubijen.
Optužba je uložila i službenu zabilješku sačinjenu nakon telefonskog razgovora koji je svjedok obavio s Tužilaštvom 21. jula 2014. godine, te izjavu koju je dao 22. jula Tužilaštvu BiH. Uložena je i izjava, uz audiosnimak, koju je svjedok dao Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).
Odbrana Boškovića se nije protivila ulaganju zapisnika iz SIPA-e, dok se protivila ulaganju zapisnika iz Tužilaštva BiH s pratećom dokumentacijom, navodeći da je sačinjen na nezakonit način.
Bošković, bivši pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je da je sredinom jula 1995. u mjestu Đulići, gdje su srpski vojnici strijeljali Bošnjake nakon pada Srebrenice, prišao dječaku i rekao mu da je slobodan, a nakon što se dječak udaljio, ubio ga pucnjem iz automatske puške.
Nastavak suđenja zakazan je za 13. februar.
Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.