Petak, 7 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Za sukobe u Ključu u proljeće 1992. godine, Kalabić je okrivio naoružane “muslimanske ekstremiste”.

Kalabić, bivši član kriznog štaba Srpske demokratske stranke (SDS) u Ključu, negirao je i da je taj štab bio instrument za preuzimanje vlasti i progon Muslimana i Hrvata.

“Prije rata je SDS imala vlast u Ključu i nije imala plan za progon nesrba”, posvjedočio je Kalabić.

Podizanje zastave Republike Srpske umjesto jugoslovenske u maju 1992. godine, svjedok Kalabić je prikazao kao rutinsku mjeru, dok su Haški tužioci naveli da je promjena znamenja označila da je SDS preuzela vlast.

Kalabić je svjedočio na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, koji je optužen za genocid počinjen 1992. godine u nekoliko opština, među kojima je i Ključ, kao i za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Kalabić je potvrdio da je u Ključu prije rata bilo više od 17.000 Muslimana, a da ih je ostalo oko 1.000.

Ne opovrgavajući da su u selima Prhovo i Velagići srpske snage 1. juna 1992. godine počinile masovna ubistva nenaoružanih Muslimana, među kojima su bili i žene i djeca, Kalabić je tvrdio da su prethodno muslimanske paravojske napale srpsku vojsku.

U Prhovu je, po optužnici, ubijeno 38 osoba, a u Velagićima 77 muškaraca.

Kalabić je rekao i da je tačno da su Muslimani bili ispitivani u ključkoj policijskoj stanici, ali da su potom u logor na Manjači upućivani samo oni koji su “posjedovali oružje i bili u Teritorijalnoj odbrani”.

Suđenje Mladiću se nastavlja u srijedu, 21. januara.

Najčitanije
Saznajte više
Državno tužilaštvo treba preuzeti predmet povezan s Memorijalnim centrom Srebrenica
Dok se u Srebrenici nastavljaju saslušavati sadašnji i bivši saradnici Memorijalnog centra, sagovornici Detektora smatraju da Državno tužilaštvo može i treba preuzeti ovaj predmet kako bi se zbog njegove osjetljivosti otklonile sumnje u objektivnost i nepristrasnost postupanja.
Filmovi o BiH, Ukrajini i Ruandi na ovogodišnjem SFF-u
Na 32. izdanju Sarajevo Film Festivalu (SFF) svjetsku premijeru imat će animirani kratki dokumentarni film “Fahrudin” Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Memorijalnog centra Srebrenica – o Fahrudinu Muminoviću, dok će u programu Suočavanje s prošlošću biti prikazan film “Identitet” koji govori o djeci rođenoj kao posljedica ratnog seksualnog nasilja - osobama koje su proživjele diskriminaciju, stigmu, traumu.
CIK podigao prag tolerancije za zloupotrebe predizborne kampanje