Utorak, 26 augusta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prema važećem Zakonu o pomilovanju BiH, osuđenici za genocid, zločin protiv čovječnosti i druge ratne zločine ne mogu biti pomilovani.

“Za krivična djela genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, pomilovanje se može dati nakon izdržane tri petine kazne”, glasi predložena izmjena člana 3. Zakona o pomilovanju. 

U obrazloženju prijedloga je navedeno da su u teoriji međunarodnog prava moguća pomilovanja za ova djela “samo u vidu djelomičnog oslobađanja od dijela izvršenja kazne”.

Međunarodna teorija i praksa, obrazloženo je, smatra da bi ograničeno pomilovanje bilo pozitivno, posebno kod osuđenika koji su priznali krivicu, izrazili kajanje i izvinjenje žrtvama, doprinijeli saznanju istine i slično. 

“Moglo bi se očekivati da takva lica svojim budućim ponašanjem u sredini svog življenja doprinesu bržem pomirenju i stvaranju pomirenja među građanima”, navedeno je u obrazloženju iz Ministarstva pravde. 

Pomilovanje za osobe osuđene po Krivičnom zakonu BiH može dati Predsjedništvo BiH nakon molbe osuđenika. Od 2006. godine Predsjedništvo BiH je uvažilo 17 molbi za pomilovanje, a odbilo 107, navedeno je u obrazloženju prijedloga. 

Da bi izmjene Zakona o pomilovanju BiH postale važeće, potrebno je da budu usvojene u Vijeću ministara, a potom i u Parlamentu BiH.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Još tri osobe uhapšene u Moldaviji zbog ruskih kampova u BiH
    Još tri osobe su uhapšene u Moldaviji zbog sumnje da su učestvovale u pripremi masovnih nereda u zemlji nakon što su za to obučeni u ruskim kampovima u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz moldavskog tužilaštva.
    Formiran predmet protiv osuđenog za zločine u Prijedoru zbog peticije protiv “Dana bijelih traka”
    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet protiv osuđenog ratnog zločinca Aleksandra Knjeginjića jer je pokrenuo peticiju za zabranu obilježavanja Dana bijelih traka u ovome gradu, o čemu je Detektor ranije pisao.
    Godina zatvora za ratni zločin u Velikoj Kladuši