Četvrtak, 18 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, i Goran Salihović, glavni tužilac Državnog tužilaštva, u zajedničkom saopštenju navode kako su tokom posljednjeg Strukturalnog dijaloga ukazivali na štetnost pojedinih rješenja predloženim u nacrtima zakona.

Čelnici ovih institucija, kako je navedeno, smatraju da se član Zakona o Sudu BiH koji reguliše njegovu nadležnost ne može mijenjati, već samo precizirati.

“U ovom članu problem ne vide ni sudije ni tužitelji – samo političari. Također, pojedina rješenja otvaraju prostor za neprimjereno uplitanje izvršne i zakonodavne vlasti u rad Suda, što je protivno standardima nezavisnog sudstva”, istakli su Kreso i Salihović, osvrćući se na “pokušaj političkih stranaka da ograniče nadležnost Državnog suda, kako bi se određeni predmeti procesuirali samo na nižim sudovima.”

U saopštenju Suda i Tužilaštva navodi se i kako je prijedlog o Zakonu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH prema kojem bi glavne tužioce birali parlamenti napad na neovisno pravosuđe.

“Neprihvatljivo je da izvršna i zakonodavna vlast bira sudije i tužitelje”, stoji u saopštenju.

Prije više od godinu dana Socijaldemokratska partija (SDP) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) potpisali su sporazum prema kojem bi ubuduće tužioce trebalo da biraju entitetski, kantonalni i parlament Brčko Distrikta na prijedlog VSTS-a.

U saopštenju je navedeno i kako prijedlozi izmjena Zakona o platama nositelja pravosudnih sunkcija nisu dobri.

“Nameće se zaključak da je cilj svih predloženih rješenja stavljanje državnog pravosuđa pod kontrolu izvršne i zakonodavne vlasti”, smatraju Kreso i Salihović.

Posljednji strukturali dijalog održan je u Banjoj Luci 11. i 12. novembra ove godine.

Najčitanije
Saznajte više
Zgrada Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločin u Vlasenici traži više od 300.000 maraka odštete
Milenko Gojgolović je u tužbenom zahtjevu protiv Bosne i Hercegovine zatražio da mu se isplati materijalna i nematerijalna šteta, uz zakonske zatezene kamate, u iznosu većem od 300.000 maraka nakon što je pravomoćno oslobođen optužbe za zločin u logoru “Sušica” u Vlasenici tokom ljeta 1992. godine.
Ilustracija. Foto: Pixabay
Prijetnje bombama poput onih bh. školama poslane i u nekoliko drugih zemalja
Prijetnje bombom slične onim u kojima se traži uplata novca u kriptovalutama koje su u četvrtak poslane nizu škola u Republici Srpskoj i Tuzli, posljednjih mjeseci su poslane i školama u Indiji te kompanijama u SAD-u.
Preminuo Slavko Aleksić, osuđen za izazivanje mržnje u Višegradu