Petak, 24 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

naredio da u Srebrenici stvore “nepodnošljivu situaciju” za muslimanske civile.

Svjedok Manojlo Milovanović, koji je tada bio načelnik GŠ-a VRS-a i zamjenik komandanta Mladića, potvrdio je da je Karadžić svoju “Direktivu broj sedam” uputio direktno Drinskom korpusu VRS-a, umjesto da to učini posredstvom Glavnog štaba i generala Mladića.

“Direktivom broj sedam”, Karadžić je u martu 1995. godine naložio Drinskom korpusu VRS-a da u Srebrenici i Žepi – u to vrijeme zonama pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UN) – “planiranim i dobro osmišljenim borbenim dejstvima stvori nepodnošljivu situaciju potpune nesigurnosti, bez nade u daljnji opstanak i život civilnog stanovništva”.

Milovanović je ocijenio da je ta Karadžićeva direktiva bila “nezakonita” i protivna Ženevskim konvencijama, nazivajući je “političkom odlukom”.

Optužnica Mladića tereti za genocid počinjen nad oko 7.000 Muslimana u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela tu enklavu. Karadžiću se također sudi u Haškom tribunalu za isto djelo.

Na sugestiju branioca Lukića, Milovanović je potvrdio da je Mladić iz svog naređenja Drinskom korpusu VRS-a koje je uslijedilo izostavio nezakoniti Karadžićev nalog da se stanovništvo enklava podvrgne pritisku.

“Ispuštene su dvije stvar. Prva je sporna rečenica – da se stvore otežani uslovi za civile. Druga je nalog da se nasilno razdvoje Srebrenica i Žepa”, precizirao je Milovanović.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Milovanović je prihvatio niz sugestija Mladićeve Odbrane da je UNPROFOR od proglašavanja Srebrenice, Žepe, Sarajeva i Bihaća za zaštićene zone UN-a djelovao u korist Armije BiH (ABiH).

Upitan da li je UNPROFOR djelovao kao “živi štit” ABiH, svjedok je odgovorio: “Kao ‘živi štit’ ne mogu da garantujem, ali kao saradnik i ‘prednji odred’ muslimanske vojske, mogu da garantujem”.

Milovanović je tvrdio da je komandant “plavih šljemova” Philippe Morillon, poslije srebreničke krize u proljeće te godine, iz enklave, pred ofanzivom VRS-a, evakuisao “većinu pripadnika ABiH” među 12.000 stanovnika.

Usprkos sporazumu o demilitarizaciji “zaštićenih zona” UN-a, po svjedokovom iskazu, u januaru 1994. u Srebrenici, Goraždu i Žepi bilo je “16.500 muslimanskih vojnika”. Iz srebreničke enklave, oko “6.500” pripadnika ABiH napadalo je okolna srpska sela.

“Naser Orić bio je bog i batina u Srebrenici, sva vlast bila je u njegovim rukama”, rekao je Milovanović, tvrdeći da su vlasti namjerno preuveličavale broj izbjeglica u Srebrenici da bi dobile više humanitarnih isporuka, koje je raspoređivala i koristila vojska.

Orić je u Haškom tribunalu oslobođen krivice za zločine počinjene u Srebrenici.

Na pitanje zastupnika Odbrane da li je vrh RS-a nudio demilitarizaciju Sarajeva, Milovanović je uzvratio: “Predsjednik Karadžić insistirao je da se Sarajevo prvo podijeli, a onda da se prekinu dejstva po Sarajevu i da se grad proglasi otvorenim, nebranjenim. Muslimani su to uvijek odbijali, uz neki izgovor”.

Mladić je optužen i za teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština poprimio razmjere genocida, te za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Nastavak suđenja zakazan je za 20. septembar.

Najčitanije
Saznajte više
Zatražen pritvor za Amira Pašića zbog psihičkog nasilja
Tužilaštvo Kantona Sarajevo zatražilo je određivanje pritvora Amiru Pašiću Faći, koji je ranije priveden zbog uznemiravanja novinarki, čemu se usprotivila njegova Odbrana.
Debevec, Mehmedagić i Pijuk se naredne sedmice izjašnjavaju o krivnji
Pred Sudom Bosne i Hercegovine naredne sedmice je zakazno ročište za izjašnjenje o krivnji suspendovanom predsjedniku ovog suda Ranku Debevcu, bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije Osmanu Mehmedagiću i uposleniku Suda Milisavu Pijuku, koji se terete za više krivičnih djela.
Godinu nakon napada u Bosanskoj Krupi predmet i dalje u radu