Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Logoraši su jedina populacija proistekla iz prošlog rata koja već 18 godina traži donošenje zakona o svojim pravima. I ove aktivnosti su s ciljem doprinosa da se donese zakon o pravima žrtava torture na nivou BiH”, kazao je Fadil Redžić, predsjednik Udruge zatočenih – Udruženja logoraša Brčko Distrikta BiH.

Na sastanku je zatraženo da se tim zakonom definiše da je u BiH bilo logora i logoraša, kao i njihov tačan broj, jer danas broj žrtava torture služi za dnevnopolitičke svrhe i njime se manipuliše.

Podaci koje koristi Savez logoraša BiH, a na osnovu podataka tri saveza logoraša, govore da je tokom proteklog rata u logorima bilo zatočeno 200.000 ljudi.

“Što se tiče minimuma osnovnih prava koje ovaj zakon treba da definiše, tražimo utvrđivanje validnosti, reparaciju žrtava torture, besplatnu zdravstvenu zaštitu i obilježavanje mjesta stradanja”, istakao je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata”, naglasila je da je status posebne kategorije žena i muškaraca koji su preživjeli silovanje i seksualno zlostavljanje regulisano samo u Federaciji BiH.

Alija Sutović, psihijatar sa Klinike za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, kazao je da nema budućnosti dok se prošlost ne elaborira na pravi način, na temeljima činjenica, nauke, historije i statistike.

“Nauka je dokazala da je tih 20 godina upravo trebalo da prođe da se ljudi suoče sa svojim traumama i traže ono što im pripada”, istakao je Sutović.

Sastanak su organizovali predstavnici Udruge zatočenih – Udruženje logoraša Brčko Distrikta u spomen-sobi brčanskog logora Luka.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.