This post is also available in:
Odgovarajući na pitanja tužioca Tužilaštva BiH Dževada Muratbegovića, Kornjača je rekao da je jedinica kojom je on komandovao prvo bila jedan vod, te da je kasnije prerasla u formacijsku jedinicu. Ta jedinica se zvala Sedma pješadijska četa opštine Čajniče.
“Moja jedinica je bila pozvana da se mobiliše i ja sam proglašen komandirom voda. To mi je bilo saopšteno”, rekao je Kornjača, dodavši da je odmah od Teritorijalne odbrane (TO) zatražio naoružanje i uniformu.
Optuženi nije mogao potvrditi ni da mu je Krizni štab izdavao naređenja, ali je istaknuo da nikada nije samovoljno postupao.
“Milun Kornjača nikada nije donio odluku samostalno i nije naredio da se neko ubije ili siluje”, kazao je on.
Kornjača je optužen da je 19. maja 1992. godine, ili približno tog datuma, nakon pogibije jednog pripadnika paravojne jedinice “Plavi orlovi” sudjelovao u ubijanju 28 zatočenih civila u “Lovačkom domu”, pucajući iz automatskog oružja i bacajući ručne bombe.
Njemu se, kao bivšem komandantu paravojne jedinice “Plavi orlovi”, sudi za progon Bošnjaka s područja Čajniča.
Na pitanje Sudskog vijeća kako je imenovan na poziciju komandira kada u službi Jugoslavenske narodne armije (JNA) nije imao nikakav čin, već je bio običan vojnik, optuženi je rekao da je on bio odgovorna osoba.
“Ne mogu na to odgovoriti, ali ja sam bio vrlo disciplinovan i odgovoran”, kazao je on.
Optuženi je rekao i da se njegova jedinica priključila Vojsci Republike Srpske (VRS) kada je ta vojska formirana, te da je on “iz rata izašao sa činom potporučnika”.
Na kraju suđenja Vijeće je kazalo da je Odbrana predložila da tokom svog dokaznog postupka sasluša četiri svjedoka. Tužilaštvo BiH se nije protivilo ovom zahtjevu Odbrane.
Suđenje se nastavlja 8. maja, kada će biti saslušana prva dva svjedoka Odbrane.
