Nedjelja, 28 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Predsjednik Tribunala Theodor Meron prijevremeno puštanje odobrio je s 31. decembrom 2012.

“Smatram da su ograničeni pokazatelji Radićeve rehabilitacije… Na strani njegovog zahtjeva za prijevremeno puštanje je činjenica da je 9. avgusta 2011. odslužio dvije trećine kazne”, navedeno je u odluci donesenoj 9. januara.

Meron je napomenuo da se odsluženjem dvije trećine kazne samo stiče mogućnost a ne obaveza prijevremenog puštanja, te da Radićev zahtjev nije trebalo ranije odobriti.

U svojoj odluci predsjednik Tribunala se osvrnuo na zaključke Pretresnog vijeća, koje je konstatovalo da je Radić od maja do avgusta 1992. godine, kao vođa smjene straže u Omarskoj, “imao značajnu ulogu u funkcionisanju logora”.

“Čuvari u njegovoj smjeni bili su izuzetno brutalni i on je imao ulogu u orkestriranju tih zloupotreba, a takođe je lično počinio seksualno nasilje nad ženskim zatočenicima”, navodi se u presudi Radiću.

Radić, koji je služio kaznu u Francuskoj, u svom zahtjevu je naveo da se dobro ponašao i da protiv njega nije bio vođen nijedan disciplinski postupak, te da je uspješno rehabilitovan kako bi ponovo počeo život izvan zatvora.

Vlasti Francuske su u dopisu Tribunalu navele da Radić nije uložio napor da se reintegriše u zatvoru, jer nije učestvovao u profesionalnim ili obrazovnim aktivnostima, kao ni u učenju francuskog, što je otežavalo komunikaciju s njim.

Radićev advokat je naveo da je rehabilitacija bila otežana zbog toga što je služio kaznu u drugačijoj jezičkoj i kulturnoj sredini, kao i da mu njegovo obrazovanje i prethodno životno iskustvo nisu omogućili da se nosi s tom situacijom.

Radića su pripadnici SFOR-a uhapsili 1998. godine, a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru – od hapšenja do okončanja sudskog postupka 2005.

Za zločine u prijedorskim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, Radiću je suđeno sa još četvoricom optuženih.

Dragoljub Prcać, Milojica Kos i Miroslav Kvočka, koji su bili osuđeni na kazne između pet i sedam godina zatvora, pušteni su na slobodu, dok se Zoran Žigić nalazi na izdržavanju 25-godišnje kazne zatvora.

Najčitanije
Saznajte više
Eksumacija grobnice Kalinovik
Potraga sve teža, rezultati sve manji: Još jedna bolna godina za porodice koje nisu našle svoje najmilije
Pronalazak i identifikacija nestalih u ratu predstavlja temelj dostojanstva, sjećanja i pravde, kako za porodice tako i za cijelo društvo, smatraju iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, ali za one porodice koje još uvijek tragaju, prošla je još jedna godina bez informacija o njihovim najmilijim.
Deset godina zatvora za zločine u Hadžićima
Kantonalni sud u Sarajevu izrekao je prvostepenu presudu kojom je Gorana Fifića osudio na deset godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Hadžićima.
Vojin Pavlović uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH
Potvrđena optužnica za zločin u Ilijašu
Dosuđena naknada štete oslobođenom za zločine u Prijedoru