Ponedjeljak, 28 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Predsjednik Tribunala Theodor Meron prijevremeno puštanje odobrio je s 31. decembrom 2012.

“Smatram da su ograničeni pokazatelji Radićeve rehabilitacije… Na strani njegovog zahtjeva za prijevremeno puštanje je činjenica da je 9. avgusta 2011. odslužio dvije trećine kazne”, navedeno je u odluci donesenoj 9. januara.

Meron je napomenuo da se odsluženjem dvije trećine kazne samo stiče mogućnost a ne obaveza prijevremenog puštanja, te da Radićev zahtjev nije trebalo ranije odobriti.

U svojoj odluci predsjednik Tribunala se osvrnuo na zaključke Pretresnog vijeća, koje je konstatovalo da je Radić od maja do avgusta 1992. godine, kao vođa smjene straže u Omarskoj, “imao značajnu ulogu u funkcionisanju logora”.

“Čuvari u njegovoj smjeni bili su izuzetno brutalni i on je imao ulogu u orkestriranju tih zloupotreba, a takođe je lično počinio seksualno nasilje nad ženskim zatočenicima”, navodi se u presudi Radiću.

Radić, koji je služio kaznu u Francuskoj, u svom zahtjevu je naveo da se dobro ponašao i da protiv njega nije bio vođen nijedan disciplinski postupak, te da je uspješno rehabilitovan kako bi ponovo počeo život izvan zatvora.

Vlasti Francuske su u dopisu Tribunalu navele da Radić nije uložio napor da se reintegriše u zatvoru, jer nije učestvovao u profesionalnim ili obrazovnim aktivnostima, kao ni u učenju francuskog, što je otežavalo komunikaciju s njim.

Radićev advokat je naveo da je rehabilitacija bila otežana zbog toga što je služio kaznu u drugačijoj jezičkoj i kulturnoj sredini, kao i da mu njegovo obrazovanje i prethodno životno iskustvo nisu omogućili da se nosi s tom situacijom.

Radića su pripadnici SFOR-a uhapsili 1998. godine, a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru – od hapšenja do okončanja sudskog postupka 2005.

Za zločine u prijedorskim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, Radiću je suđeno sa još četvoricom optuženih.

Dragoljub Prcać, Milojica Kos i Miroslav Kvočka, koji su bili osuđeni na kazne između pet i sedam godina zatvora, pušteni su na slobodu, dok se Zoran Žigić nalazi na izdržavanju 25-godišnje kazne zatvora.

Najčitanije
Saznajte više
Južna interkonekcija: Predstavnički dom Parlamenta FBiH imenovao Komisiju za urbanističku saglasnost
Komisija koja će dati stručnu ocjenu za urbanističku saglasnost gradnje novog gasovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske imenovana je danas na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, što je prvi korak ka gradnji nakon što je Zakon o Južnoj interkonekciji usvojen početkom godine.
Ured disciplinskog tužioca zatražio sankcionisanje sutkinje iz Mostara
Ured disciplinskog tužioca zatražio je od Disciplinske komisije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća da zbog nemara ili nepažnje u vršenju službene dužnosti i neopravdanog kašnjenja u izradi odluke ili procesnim radnjama kazni sutkinju Mirjanu Kevo, dok je njen punomoćnik predložio oslobađajuću odluku.
Novinari kao svjedoci rata u BiH pred Haškim tribunalom
Visoki predstavnik obustavio finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske