This post is also available in:
“Snažno granatiranje VRS-a je često bilo nasumično i nije ciljalo samo liniju sukoba, nego i stambene četvrti”, izjavio je Thomas, koji je u Sarajevu bio od oktobra 1993. do jula 1994. godine. Prema utisku svjedoka, cilj takve vatre sa srpskih položaja bio je “terorisanje stanovništva”.
Thomas je ocijenio da je VRS neproporcionalno snažno uzvraćala na vatru “lako naoružane” Armije BiH (ABiH) iz Sarajeva u omjeru deset naprema jedan.
Mladić, bivši komandant VRS-a, optužen je za teror nad civilima u glavnom gradu BiH granatiranjem i snajperisanjem, kao i za genocid, progon Bošnjaka i Hrvata te uzimanje međunarodnih vojnika za taoce.
U pisanoj izjavi, uvedenoj u dokaze, svjedok je precizirao da je, po dokumentima vojnih posmatrača UN-a, u decembru 1992. na Sarajevo palo “5.650 projektila”, dok je iz Sarajeva na položaje VRS-a bilo ispaljeno 709 projektila. Samo 22. decembra 1992. VRS je, po njegovom iskazu, na Sarajevo ispalila oko 3.000 projektila.
Thomas je posvjedočio i da VRS, dvije sedmice uoči prve eksplozije na pijaci Markale u februaru 1994. godine, nije dozvoljavala posmatračima UN-a da obiđu jedan dio njenih artiljerijskih položaja oko Sarajeva.
Prema optužnici protiv Mladića, granata ispaljena sa položaja VRS-a na pijaci Markale je 5. februara 1994. ubila 66, a ranila 140 građana.
Poslije eksplozije na Markalama i prijetnje međunarodne zajednice da će bombardovati položaje VRS-a, granatiranje Sarajeva je, kako je rekao Thomas, gotovo prestalo. Obje strane su, međutim, pojačale dejstva snajperima, koji su za mete uzimali i civile.
Svjedok je kazao i da je VRS imala snajperski položaj na Špicastoj stijeni, ali nije dozvolila posmatračima UN-a da u blizini postave posmatrački punkt. “Ne znam po kojem su kriteriju birali koga će da ubiju”, rekao je Thomas.
Dok ga je unakrsno ispitivao Mladićev branilac Dejan Ivetić, svjedok je potvrdio da su posmatrači UN-a čuli “glasine” da ABiH puca na sopstveni narod da bi pridobila simpatije u svijetu i izazvala međunarodnu intervenciju, ali da to nisu mogli dokazati.
Na sugestiju branioca da su u Sarajevu postojale fabrike oružja i municije, za koje posmatrači UN-a nisu znali, i koje su bile legitimne vojne mete, Thomas je odgovorio da njihovo postojanje ne može potvrditi, ali se složio da bi bile legitimni ciljevi.
Odgovarajući na pitanja branioca Ivetića, Thomas se složio i da je u Sarajevu bilo 25.000 boraca ABiH koji su bili legitimna vojna meta. Nije se, međutim, složio sa sugestijom branioca da su ti borci lako mogli biti pomiješani sa civilima.
Suđenje Mladića biće nastavljeno u petak, 16. novembra.
R.M.
