Karadžić je sudu podnio povjerljivi spisak sa imenima oko 600 svjedoka koje namjerava da pozove tokom dokaznog postupka Odbrane, čiji je početak zakazan za 16. oktobar.
Povjerljivost liste Karadžić je u podnesku sudu obrazložio time što “što neke od osoba sa liste još nije uspio da kontaktira, a neke možda zatraže zaštitu identiteta”.
Karadžić nije isključio mogućnost da na kraju dokaznog postupka i sam svjedoči u svoju odbranu “ukoliko tako bude odlučio”.
Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene nad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u BiH. Na teret mu se stavlja i dugotrajno i artiljerijsko granatiranje Sarajeva, kao i uzimanje međunarodnog osoblja za taoce.
Za izvođenje dokaza Odbrane, Karadžić je zatražio dvostruko više vremena od onog što su potrošili tužioci za izvođenje dokaza protiv njega.
Tužilaštvo u Haagu je dokazni postupak protiv Karadžića okončalo za 300 radnih sati, odnosno dvije kalendarske godine. Za Odbranu, Karadžić traži 600 sati, pojašnjavajući da mu je dvostruko vrijeme potrebno da negira, ne samo iskaze svjedoka Optužbe, nego i presuđene činjenice iz ranijih procesa pred Tribunalom.
Među deset vještaka koje je Karadžić predložio da će pozvati je i beogradski profesor Kosta Čavoški koji bi trebao govoriti o “političkim pitanjima u Jugoslaviji i BiH”.
Karadžić najavljuje da će odbranu iznositi “u veoma brzom ritmu” te da planira svakodnevno pred sudije izvesti po jednog svjedoka.
Tužilaštvo je svoj dokazni postupak protiv Karadžića započelo u aprilu 2010., a završilo krajem maja ove godine. Pred sudije su tužioci izveli ukupno 195 svjedoka, te isto toliko svjedočanstava uveli u spis u pisanom obliku.
