Sporna nadležnost i broj sudija

Zagovornici osnivanja ovog suda smatraju da je potrebno formirati odvojenu, nezavisnu instituciju, te ukazuju da praksa u svijetu ne poznaje da se u okviru jednog suda odlučuje i u prvostepenom i u žalbenom postupku.    

S druge strane, postoje mišljenja da osnivanje posebnog žalbenog suda isključivo za odluke Suda BiH nije ni potrebno ni ekonomski opravdano, te da bi se sadašnje zamjerke na funkcionisanje Suda BiH mogle ispraviti na lakši način.

Inicijativu za osnivanje ovog apelacionog suda podržala je 2008. godine ad hoc radna grupa, a ovo pitanje aktuelizovano je nedavno u okviru strukturnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH.   

U Evropskoj komisiji napominju da su prije šest mjeseci podstakli Ministarstvo pravde BiH da provede zaključak radne grupe, te da su na posljednjem sastanku o reformi pravosuđa sa zabrinutošću primijetili nedostatak bilo kakvog napretka u vezi sa ovim pitanjem.

“Očekujemo da će zaključak usvojen 2008. godine biti stavljen u parlamentarnu proceduru kao nacrt zakona prije sljedećeg sastanka strukturnog dijaloga”, kazao je Andy McGuffie, portparol Delegacije Evropske unije (EU).

Prema Jusufu Halilagiću, sekretaru Ministarstva pravde BiH, nacrt zakona o apelacionom sudu BiH je pripremljen i narednih dana biće dostavljen relevantnim institucijama na mišljenje.

U parlamentarnu proceduru, dodaje Halilagić, trebalo bi da bude upućen do marta 2012. godine, kada će “najvjerovatnije biti održan sastanak u okviru strukturnog dijaloga”.

On kaže da je ovaj zakon već pripremljen, ali zbog komplikovane procedure i potrebe usaglašavanja stavova kako bi bilo obezbijeđeno njegovo usvajanje u parlamentu, do sada nije upućen na usvajanje.  

“U ovom trenutku imamo nekoliko spornih stvari – nadležnost, koliko sudija, ali to još nije za javnost”, navodi Halilagić.

On ističe da je glavni cilj uspostavljanja ove institucije odvajanje žalbenog postupka.

“Kod nas, a ni u svijetu, nije uobičajena praksa da jedan sud odlučuje i u prvostepenom i u drugostepenom postupku”, objašnjava Halilagić.  

Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, kaže da se protivi osnivanju apelacionog suda koji bi bio na nivou isključivo žalbenog suda po odlukama Suda BiH bez proširene nadležnosti, koja bi podrazumijevala i odlučivanje u drugom i trećem stepenu, po žalbama na odluke entitetskih sudova.

“Smatram da osnivanje apelacionog suda nije neophodno s obzirom da se primjedbe odnose uglavnom na način imenovanja i raspoređivanja sudija u Apelaciono odjeljenje. To je nešto što se može vrlo jednostavno riješiti izmjenama zakona. Mi smo čak pokrenuli i inicijativu za izmjene koje bi podrazumijevale da sudije u Apelacionom odjeljenju imenuje direktno Visoko sudsko i tužilačko vijeće, a ne predsjednik Suda, ali, nažalost, na tome nije ništa urađeno”, ističe Kreso.
 
Formiranje ovakvog suda, dodaje Kreso, bilo bi teško i ekonomski opravdati, jer bi to značilo novi budžet, infrastrukturu, administraciju, sudsko osoblje i sve službe podrške koje ima Sud BiH.
 
“No, smatram da je osnivanje novog suda, čija bi nadležnost popunila područja koja su u sistemu pravosuđa BiH nepokrivena, bila potpuno opravdana. Kada je riječ o ratnim zločinima, svi znamo da građani BiH, zbog primjene različitih zakona, nisu jednaki pred zakonom. Jedan vrhovni sud bi taj problem, svojim tumačenjem i obavezujućim stavovima, mogao riješiti”, smatra predsjednica Suda BiH.

Kreso napominje da pritom ne treba dovoditi u pitanje postojeći sistem redovnih sudova u BiH, kao ni ugrožavati postojanje i nadležnost vrhovnih sudova entiteta.

Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, nije bio dostupan za komentar o uspostavljanju apelacionog suda BiH. On je, kako su prenijeli mediji, nedavno izjavio da podržava uspostavljanje ove institucije, koja bi imala “proširenu nadležnost i odlučivala u žalbenom postupku i u odlukama za predmete ratnih zločina”.

Iz VSTS-a su kratko odgovorili da je na sastanku održanom 10. i 11. novembra prošle godine u okviru strukturnog dijaloga izražena zabrinutost zbog nedostatka napretka po ovom pitanju, te za detalje o razlozima i potrebi osnivanja apelacionog suda BiH uputili na Ministarstvo pravde BiH.

Ni ministri pravde Republike Srpske (RS) i Federacije BiH (FBiH) Džerard Selman i Zoran Mikulić nisu bili dostupni za komentar o potrebi osnivanja ovog suda.

Marija Taušan je novinarka BIRN – Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ova sedmična online publikacija.