Karadžić: Organizovano i trajno iseljavanje

Dorothea Hanson, vještakinja koja je načinila stručni izvještaj o formiranju i radu srpskih kriznih štabova i ratnih predsjedništava u BiH, kazala je da su općinske vlasti oduzimale imovinu nesrpskom stanovništvu i stvarale uslove u kojima je bio “nezamisliv ostanak nesrba”.

“U iseljavanju nije bila stvar u tome da se ljudi presele samo tokom rata. Radilo se o tome da se suštinski promijeni sastav općine. Ratna predsjedništva u općinama su tvrdila da se samo privremeno oduzimala imovina, ali smatram da to nije pošteno rečeno, jer namjera je bila da ovi ljudi odu zauvijek”, istakla je Hanson.

Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske, optužen je u Haškom tribunalu da je od oktobra 1991. do novembra 1995. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio da se stanovništvo nesrpske nacionalnosti trajno ukloni s područja BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo, činjenjem zločina genocida, progona, istrebljivanja, ubistava i deportacije.

Među učesnicima tog udruženog zločinačkog poduhvata bili su članovi rukovodstva bosanskih Srba, članovi Srpske demokratske stranke (SDS) i državnih organa na republičkom, regionalnom i lokalnom nivou, uključujući krizne štabove i ratna predsjedništva.

Optuženi Karadžić je tokom unakrsnog ispitivanja kazao da vlasti pod srpskom kontrolom nisu vršile progon, već “omogućavale dobrovoljni odlazak stanovništva koje želi napustiti opštine”, što je vještakinja Hanson negirala.

“Vjerujem da je Sudsko vijeće čulo svjedoke koji su rekli da nisu odlazili dobrovoljno. Nisam pratila ovo suđenje, ali znam da je opća atmosfera bila takva da su ljudi govorili da hoće ići jer jedina druga opcija je bila smrt ili zatvor. Ne vidim da su općine željele da ljude prebace na sigurnije mjesto, već da su ih željele iseliti, a znamo da se kasnije ti koji su odlazili nisu vratili”, kazala je Hanson.

Vještakinja je pojasnila da u mnogim općinama u RS-u nesrpski civili su prije odlaska bili primorani potpisati dokument u kojem stoji da dobrovoljno odlaze, te da svoje domove ostavljaju na korištenje općinskim vlastima.  

“Kada su napuštali, ljudi su mogli iznijeti maksimalno 300 njemačkih maraka, tako da su iza sebe ostavili priličnu imovinu, koju je Ratno predsjedništvo pečatilo i oduzimalo”, istakla je Hanson.

Karadžić je kazao da su općinske vlasti u RS-u djelovale “u skladu sa zakonima“, te dodao da je vještakinja Hanson “bez dokaza optužila vlasti da su protjerale sve nesrbe”.  

“Problem mi je riječ ‘optužila’ – iznijela sam ono što sam vidjela da je činjeno i nigdje nisam rekla da su vlasti protjerale baš svakog nesrbina. Moguće je vidjeti da su vlasti htjele da isele nesrbe u mjeri koja bi omogućila Srbima da osvoje potpunu vlast na teritorijama koje su željeli, ali optužbe nisu moj posao”, odgovorila je vještakinja.

Unakrsno ispitivanje vještakinje Hanson nastavit će se u srijedu, 15. juna ove godine.