Petak, 2 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Zadatak je bio otići za žrtvom i svjedokom i utvrditi gdje se incident desio, lokaciju na kojoj su pogođeni. Pitao sam ih i za smjer paljbe. Pomoću GPS uređaja određivao sam koordinate mjesta koje su žrtve pokazivale, gdje su pogođene”, rekao je Barry Haugan, koji je na osnovu GPS uređaja izradio mapu snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.

Optužnica ga tereti i za kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva s ciljem širenja straha među civilnim stanovništvom, tokom koje su ubijene i ranjene hiljade civila.

Na ročištu su prikazane fotografije snajperskih incidenata koje su navedene u prilogu optužnice protiv Karadžića, a na njima se, prema iskazu svjedoka, nalaze lokacije pogođenih žrtava, kao i smjer iz kojeg je metak došao, što je svjedok obilježio.

Prema optužnici, Munira Zametica ubijena je snajperskim hicem 11. jula 1993. godine, dok je uzimala vodu iz rijeke u sarajevskom naselju Dobrinja.

“Svjedoci kažu da je pogođena dok je, okrenuta licem prema rijeci, pokušavala u kantu nasuti vode”, rekao je svjedok, te kao lokaciju odakle je pogođena obilježio pravoslavnu crkvu u Istočnom Sarajevu.

U prilogu optužnice navedeno je 16 incidenata snajperskog djelovanja koji su za posljedicu imali ranjavanje i ubistva civila, među kojima su žene i djeca.

Istragu koju je svjedok obavljao nekoliko dana, Karadžić je u jednom trenutku nazvao “turnejom”.

Nastavak suđenja zakazan je za 8. februar ove godine.

A.J.

Najčitanije
Saznajte više
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Poziv na izbore bez mržnje: CIK BiH, OHCHR, Detektor
Stranke, kandidati, mediji te glasači dužni su poštivati Izborni zakon kako tokom kampanje, tako i predizborne šutnje i na sami dan glasanja, poručuje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Ured visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (OHCHR) i Detektor nakon provedene medijske i online kampanje protiv govora mržnje.
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje
Debevec i ostali: Susret s Mamićem u Grudama