This post is also available in: English
Odgovarajući na Karadžićevo pitanje zbog čega bi komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vojske Republike Srpske (VRS) dozvolili da Bošnjaci izvlače tu korist i time nanose štetu srpskoj strani, Fraser je kazao da su oba komandanta “pokazala stepen profesionalizma i kontrole”, te da oni nisu bili glupi, ali su se “glupe stvari dešavale”.
Za granatiranje Sarajeva, pred Tribunalom u Haagu pravosnažno su osuđeni komandanti SRK-a, Stanislav Galić, na doživotnu kaznu, i Dragomir Milošević, na 29 godina zatvora.
Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za zločine počinjene na području BiH od 1992. do 1995. godine. Tužilaštvo u Haagu mu, između ostalog, na teret stavlja kampanju granatiranja i snajperisanja Sarajeva.
Fraser, koji je od aprila 1994. do maja 1995. godine bio pomoćnik komandanta UNPROFOR-a u Sarajevu, kazao je da je na osnovu izvještaja UN-ovih snaga potvrdio da je Armija BiH u septembru 1994. godine, nekoliko dana prije NATO bombardovanja srpskih položaja, izvela napad na srpske snage oko Sarajeva, a da je odgovor VRS-a u tom slučaju bio “prilično proporcionalan”.
Svjedok je naveo da je tada Prvom korpusu Armije BiH uložen protest zbog kršenja zone isključenja teškog naoružanja, a da je srpskoj strani sugerisano da ne odgovara na napad.
On se nije složio s optuženim da su Srbi prema sporazumu imali pravo da odgovore teškim naoružanjem bez obzira što je napad izveden minobacačima.
Nakon Frasera, Karadžić je započeo unakrsno ispitivanje Bogdana Vidovića, koji je 1994. i 1995. godine kao kriminalistički tehničar Centra službe bezbjednosti (CSB) Sarajevo obavljao uviđaje nakon snajperskog djelovanja.
Karadžić je svjedoka pitao o ranjavanju tri osobe u tramvaju 19. juna 1994. godine, a na koje je, kako je svjedok obilježio na mapi, vatra otvorena iz pravca preko Vrbanja mosta, gdje su bili srpski položaji.
Vidović je, odgovarajući na Karadžićeva pitanja, rekao da se na mjesto ranjavanja moglo pucati i sa obližnje zgrade Skupštine, iz kapele na Jevrejskom groblju, kao i sa padine na istočnoj strani, koju je, prema Karadžiću, držala Armija BiH.
Svjedočenje Vidovića, koji izjavu daje uz mjere zaštite lika, nastavlja se u srijedu, 20. oktobra.
M.T.
