Petak, 6 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Richard Mole, nekadašnji viši vojni posmatrač Ujedinjenih nacija (UN), koji je sa svjedočenjem na suđenju Radovanu Karadžiću počeo 17. augusta ove godine, kazao je da su “muslimanske vlasti” u gradu nekada “izigravale žrtvu u cilju izazivanja vojne intervencije”.

“Snage Predsjedništva BiH zloupotrebljavale su civilne lokacije, poput, recimo, bolnice Koševo, i postavljale oružje da bi Srbi bili optuženi. (…) Znam da smo to vidjeli i da nismo bili zadovoljni da se vozila stavljaju u zonu bolnice”, pojasnio je Mole.

Svjedok je također ponovio kako smatra da su međunarodni mediji imali antisrpski stav u svom izvještavanju tokom 1992. godine.

“Ti stavovi su, s naše tačke gledišta, svakako otežavali ispunjenje naše misije. Siguran sam da su vam pojedinosti u vezi s tim poznate, s obzirom da se, kada je o srpskoj strani riječ, činilo da su njihove namjere donekle iskrivljeno prenijete u medijima”, dodao je Mole.

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) Radovanu Karadžiću se, kao nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske i vrhovnom komandatu njenih oružanih snaga, sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja između 1992. i 1995. godine.

U optužnici se navodi da je Karadžić između 1992. i 1995. godine učestvovao u kampanji snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva, koja je za cilj imala širenje terora nad civilnim stanovništvom grada.

Na ovom ročištu sa svjedočenjem je počeo Richard Higgs, stručnjak za minobacače pri britanskoj vojsci, koji je na osnovu izvještaja UNPROFOR-a sačinio ekpertski nalaz o granatiranjima u Sarajevu tokom opsade, između ostalih, i o granatiranjima pijace Markale 1994. i 1995. godine.
Karadžiću se optužnicom na teret stavlja granatiranje Markala u februaru 1994., kada je minobacačka granata “ispaljena iz pravca sjever-sjeveroistok”, sa teritorije pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS), ubila 66, a ranila više od 140 osoba, kao i ganatiranje u augustu naredne godine, kada su ubijene 43, a ranjeno 75 osoba.

Analizirajući izvještaje pripadnika UNPROFOR-a, svjedok Higgs je zaključio kako se iz oblika kratera može zaključiti da je granata koja je u februaru 1994. godine pala na Markale ispaljena iz pravca “sjever-sjeveroistok”.

Nakon što je u sudnici pušten videosnimak koji prikazuje ulicu Mula Mustafe Bašeskije u blizini pijace Markale 28. augusta 1995. godine, neposredno nakon pada druge granate, svjedok je kazao da se “može zaključiti da je projektil ispaljen iz minobacača na brdima oko Sarajeva, na srpskoj teritoriji”.

Odgovarajući na unakrsna pitanja optuženog Karadžića, Higgs je kazao da se u svom nalazu “morao oslanjati na izvještaje pripadnika UNPROFOR-a, te vjerovati da su oni tačni”, s obzirom da u vrijeme pada granata nije boravio u Sarajevu.

Unakrsno ispitivanje Higgsa nastavit će se u četvrtak, 19. augusta ove godine.D.Dž.

Najčitanije
Saznajte više
Potvrđena optužnica za ubistvo djece na igralištu u Vitezu
Državni sud potvrdio je optužnicu protiv Mensuda Kelešture i Hazima Jašarevića za zločin u Vitezu u junu 1993. godine u kojem je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, a petero ranjeno.
Obilježavanje 32. godišnjice na Marklama. Foto: Detektor
Preživjelima svake godine sve teži dolazak na pijacu Markale
Porodice žrtava, preživjeli građani te brojna udruženja i delegacije su polaganjem cvijeća na spomen-ploču obilježili 32. godišnjicu masakra na pijaci Markale, gdje je 5. februara 1994. u eksploziji minobacačke granate stradalo 68 osoba, a oko 140 ih je ranjeno.
Odštetni zahtjev po Mutapovoj tužbi smanjen na 31.400 maraka
I Savez logoraša BiH traži smjenu Milanka Kajganića
Ponovo odgođen disciplinski postupak protiv sudije iz Jajca