Nedjelja, 11 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Fausto Pocar, predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), u Sarajevu je naglasio svoju zabrinutost jer se Radovan Stanković, osuđen za ratne zločine počinjene u BiH, godinu dana nakon bijega iz zatvora nalazi na slobodi.

U sklopu trodnevne radne posjete Bosni i Hercegovini, Pocar se u Sarajevu sastao sa Željkom Komšićem, članom Predsjedništva BiH, kako bi razgovarali o saradnji BiH sa MKSJ-om. Važan dio Pocarove posjete je prikupljanje informacija o bijegu Radovana Stankovića.

“Sutra (20. maj) idem u Foču da dobijem više informacija o ovom nesretnom događaju, i da bih vidio kakva je tamo situacija kako bih znao kakve preporuke mogu iznijeti međunarodnoj zajednici u cilju pružanja podrške”, rekao je Pocar na konferenciji za medije u Predsjedništvu.

Radovan Stanković je pred Sudom BiH pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih tokom 1992. godine na području općine Foča. Na odsluženje kazne upućen je u Kazneno-popravni zatvor koji se nalazi u ovom gradu, odakle je pobjegao 25. maja 2007.

“Ovo se ne bi desilo da je postojala odgovarajuća ustanova, odgovarajući zatvor i obuka stražara koji u njemu rade. Jasno je da se to ne može postići bez podrške koja se mora pružiti tim institucijama. O tome sam govorio i prije dvije godine na konferenciji u Sarajevu, na kojoj je zaključeno da zatvori u BiH trebaju podršku i ona mora doći sa međunarodnog nivoa”, smatra Pocar.

Kako je Justice Report izvještavao, nadležni istražni organi u BiH još uvijek nemaju novih informacija o Stankoviću, prvom optuženiku kojeg je MKSJ uputio na procesuiranje u BiH. U intervjuu za BIRN – Justice Report u aprilu ove godine, predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso rekla je kako se pretpostavlja da se Stanković nalazi na području Srbije.

Haški tribunal je u više navrata izrazio zabrinutost i nezadovoljstvo zbog toga što Stanković nije uhapšen, smatrajući da se na taj način “narušava ugled kako pravosudnih, tako i ostalih institucija u BiH”.

Sam Pocar je od predstavnika ovdašnjeg pravosuđa više puta tražio nove informacije u vezi sa Stankovićevim bijegom, a u julu 2007. godine je tražio i dostavljanje posebnog izvještaja o svemu što se preduzima u cilju njegovog pronalaska i hapšenja.

Izvještaj je sačinilo Ministarstvo pravde BiH, te ga pod oznakom “stroga tajna” uputilo Haagu. Komentari na izvještaj nikada nisu javno predočeni.

Nakon što je Stanković pobjegao, smijenjen je Aleksandar Cicmil, direktor fočanskog zatvora, te nekoliko službenika, a Tužilaštvo BiH je pokrenulo i više istraga protiv osoba za koje se sumnjalo da su pomogle Radovanu Stankoviću pri bijegu.

Nakon Cicmila na mjesto direktora je imenovan Siniša Golijanin, bivši policajac kojem je 2002. godine, odlukom IPTF-a, zabranjen svaki daljnji rad u agencijama za provođenje zakona.

Ovo imenovanje pobudilo je interes predstavnika međunarodnih organizacija koje djeluju na prostoru BiH, koji su Ministarstvu pravde Republike Srpske izrazili svoju zabrinutost.

Predsjednik Pocar će se u toku posjete BiH sastati i sa predstavnicima pravosudnih institucija, kao i udruženja žrtava rata.

Najčitanije
Saznajte više
Napadač na novinara Mirzu Derviševića pravosnažno osuđen na tri mjeseca zatvora
Apelacioni sud Brčko distrikta pravosnažno je osudio Bojana Radovanovića na kaznu zatvora od tri mjeseca zbog nanošenja lake tjelesne povrede i ugrožavanja sigurnosti novinaru Mirzi Derviševiću.
Performans članova i članica Organizacionog odbora šeste Bh. povorke ponosa. Foto: Detektor
Performansom najavljen slogan “Ljubav je zakon“ ovogodišnje bh. povorke ponosa 14. juna
Performansom ispred Državnog parlamenta, Bh. Povorka ponosa pozvala je građane da se 14. juna pridruže u borbi za pravdu i ukazala na višegodišnji ignorantski i diskriminirajući pristup države prema pravima LGBTIQ+ zajednice.
U Kiseljaku ekshumirani posmrtni ostaci dvije žrtve