Ponedjeljak, 30 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Državni sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu protiv Gojka Kličkovića, kojom se u šest tačaka tereti da je na području takozvane Srpske općine (SO) Bosanska Krupa tokom 1992. godine počinio zločin protiv čovječnosti, “u vezi sa ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika”.

Gojko Kličković se tereti da je, kao visoki funkcioner Srpske demokratske stranke, Skupštine Srpske općine Bosanska Krupa i komandant Kriznog štaba, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je “počeo u ljeto 1991. godine”, a “u cilju podjele ove općine i stvaranja zasebne države bosanskih Srba, iz koje bi većina nesrpskog stanovništva bila trajno iseljena”.

Kličković je nakon rata bio zamjenik ministra zdravlja, rada i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske, a od 1996. do 1998. godine i predsjednik Vlade.

Prema navodima optužnice, Gojko Kličković je “planirao, pokrenuo, naredio i počinio” napad na područja gradova Bosanska Krupa, Bosanska Otoka i Ostružnica, pri čemu je ubijen veliki broj civila Bošnjaka, a njihove su kuće opljačkane i zapaljene.

Kličković je, navodi se u optužnici, kao nadređeni odgovoran i za krivična djela koja su počinili njemu podređeni nad kojima je “imao stvarnu kontrolu”, te što nije poduzeo mjere da ih kazni za počinjena djela.

Također se tereti za zarobljavanje većeg broja civila i boraca, koji su, od aprila do novembra 1992. godine, boravili u nečovječnim uslovima u Osnovnoj školi “Jasenica”, školi “Petar Kočić” i zatočeničkom centru u Kamenici, općina Drvar, gdje su bili fizički zlostavljani i odakle su odvođeni na prinudne radove, a određeni broj zatvorenika je i ubijen.

U optužnici se još navodi da je Kličković, kako stoji u njegovoj “vlastitoj biografiji”, bio “inicijator i nosilac svih aktivnosti u vezi sa reformom SO Bosanska Krupa”.

Tužilaštvo je uz optužnicu predložilo saslušanje 46 svjedoka, te prezentiranje oko 250 materijalnih dokaza.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.