Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Čitanjem optužnice i uvodnim riječima Državnog tužilaštva predSudom BiH u Sarajevu počeo je glavni pretres četvorici bivšihpripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) optuženih za zločine počinjenenad civilima u logoru Vojno.

Prema navodima optužnice, MarkoRadić, Dragan Šunjić, Damir Brekalo i Mirko Vračević su krivi za zločin protiv čovječnosti počinjen u logoru Vojno kraj Mostara, koji je postojao od jula 1993. do marta 1994. godine.

Četvorica optuženih su u tom periodu, navodi se u optužnici, učestvovali u progonima, ubistvima, zatvaranjima, mučenju, silovanju i zlostavljanju bošnjačkih civila iz Mostara, među kojima je bilo i žena i djece.

U uvodnim riječima tužilac Jude Romano je kazao da su 9. maja 1993.godine pripadnici HVO-a “napali Mostar, izveli bošnjačke civile iz kuća i primorali ih da napuste domove”.

Nedugo nakon toga, Armija BiH je napala mjesto Bijelo Polje te je tom prilikom zarobljeno više pripadnika HVO-a i hrvatskih civila.

“Marko Radić je naredio hapšenje bosanskih muslimana iz zapadnog Mostara kako bi ih razmijeniliza zarobljene Hrvate”, konstatovao je tužilac Romano.

Zarobljeni civili su zatočeni u objektima u mjestu Vojno, koje je pretvoreno u logor.

Prema navodima optužnice, u kojoj se tereti prema komandnoj i ličnoj odgovornosti, Radić je bio na čelu diverzantske jedinice “Ivan StanićĆićo”, a potom zapovjednik Bjelopoljske bojne u sklopu Druge brigade HVO-a i nadležan za cijelo područje Bijelog Polja, uključujući i logor Vojno.

Dragan Šunjić je bio Radićev zamjenik, te također snosi, smatra Tužilaštvo, komandnu i ličnu odgovornost.

Damir Brekalo i Mirko Vračević, pripadnici Bjelopoljske bojne, bili su stražari u logoru Vojno, te su učestvovali u premlaćivanju,zlostavljanju, silovanju i odvođenju zatočenika na prinudne radove.

“I žene su bile primorane na prinudne radove tako što su tjerane da kuhaju i peru odjeću i čiste mjesta gdje su boravili pripadnici HVO-a”, kazao je Tužilac.

Tužilaštvo je naglasilo da su sva četvoricao ptuženih učestvovala u silovanjima djevojčica i žena, izdvajajući Damira Brekala. Romano je prepričao iskaz svjedokinje koja je u trenutku silovanja imala 15 godina i koja je rekla da joj je Brekalo prije silovanja rekao: “Dok sam živ, svako žensko od sedam do sedamdeset sedam bit će silovano.”

Tužilac je naglasio da je Damir Brekalo 24. jula 1997. godine osuđen za silovanje počinjeno nakonrata u Mostaru, te da je odslužio petogodišnju kaznu zatvora.

Tužilac Romano tvrdi da su silovanja u logoru Vojno bila sastavni dio “plana progona i maltretiranja Bošnjaka”.

“Svjedokinja A.G. je 90 dana bila zatočena u logoru Vojno, i silovana je svakodnevno 85 dana. U tome su najviše učestvovali Radić, Šunjić i Brekalo”, dodao je Tužilac.

Tužilaštvo je najavilo da će svjedoci koje pozovupričati o “užasnim iskustvima” u logoru Vojno, te je rekao kako su neki bili podvrgnuti elektrošokovima, tjerani da udaraju glavom o zid ili da tuku jedni druge.

Odbrane četvorice optuženih su najavile da će uvodne riječi izreći neposredno pred početak dokaznog postupka.

Prvi svjedok Tužilaštva iskaz će dati 19. aprila 2007. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Napadač na novinara Mirzu Derviševića pravosnažno osuđen na tri mjeseca zatvora
Apelacioni sud Brčko distrikta pravosnažno je osudio Bojana Radovanovića na kaznu zatvora od tri mjeseca zbog nanošenja lake tjelesne povrede i ugrožavanja sigurnosti novinaru Mirzi Derviševiću.
Performans članova i članica Organizacionog odbora šeste Bh. povorke ponosa. Foto: Detektor
Performansom najavljen slogan “Ljubav je zakon“ ovogodišnje bh. povorke ponosa 14. juna
Performansom ispred Državnog parlamenta, Bh. Povorka ponosa pozvala je građane da se 14. juna pridruže u borbi za pravdu i ukazala na višegodišnji ignorantski i diskriminirajući pristup države prema pravima LGBTIQ+ zajednice.
U Kiseljaku ekshumirani posmrtni ostaci dvije žrtve