Detektor je uputio upite za dva murala u centru Bijeljine na kojima se nalazi Mladićev lik, a iz Tužilaštva su odgovorili da su 5. novembra zaprimli prijavu na osnovu koje je formiran predmet i dodjeljen u rad postupajućem tužiocu.
„Postupajući tužilac u navedenom predmetu će preduzeti sve potrebne mjere i radnje u skladu sa zakonom“, odgovorili su Detektoru iz ovog Tužilaštva.
Nekadašnji logoraš i povratnik u Janju Mehmed Đezić za Detektor kaže da svaki put kada se pojave, murali ili natpisi podrške osuđenim ratnim zločincima izazivaju zabrinutost kod povrtanika u Bijeljinu i Janju.
„To su stvarno poruke koje ne idu u prilog miru i doborm suživotu na ovim prostorima. Mislim da takvi ljudi ne misle dobro čak ni sebi, ni svom narodu, a kamoli nama Bošnjacima koji smo se vratili ovdje“, govori Đezić.
Murali, prema njegovim riječima, uznemiravaju povratnike u svakodnevnom životu i pita se čemu da se nada od ljudi koji nisu priznali počinjene zločine.
„Ljudi se ponašaju kao da su oni ratni heroji. A ja samo mogu postaviti pitanje da li može biti ratni heroj neko ko učini takvu vrstu zločina nad drugim ljudima. Ne može nikad zločinac biti heroj. Ni u jednom narodu. Nijedan pametan čovjek ne može dozvoliti sebi da tako nešto gaji u svom srcu i umu“, kaže Đezić.
Mural Ratka Mladića u Bijeljini. Foto: Detektor
Smatra i da je predmet za murale „formiran pro forme“.
„Mislim da od toga nema ništa, kao i do sada bezborj puta. Daj Bože da konačno nešto počne raditi, da nešto bude, ali čisto sumnjam u to“, govori Đezić.
On je dodao da Sud i Tužilaštvo BiH „zažmire na mnoge čak i teže stvari“ i ne poduzimaju mjere koje su davno trebali preduzeti, pogovoto kada su u pitanju ratni zločini.
Tužilaštvo BiH je Detektoru odgovorilo da događaji na koje se odnosi upit „nisu evidentirani kao prijavljeni u upisniku Tužiteljstva BiH“.
Detektor je i ranije pisao o muralima kojim se negiraju zločini ili veličaju osuđeni ratni zločinci, a u jednoj od skorijih epizoda Detektor TV-a ukazali smo kako ovakvi murali godinama opstaju uprkos prijavama i zahtjevima za njihovo uklanjanje. Predstavnici udruženja žrtava rata upozorili su da je takva razlika u postupanju ponovo otvorila pitanje selektivne pravde i jednakih kriterija u primjeni zakona.
Mladić, osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH, preminuo je 27. augusta u Pritvorskoj jedinici Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) u Haagu. Nakon njegove smrti, u javnom prostoru pojavilo se otvoreno veličanje Mladića, kroz okupljanja, komemoracije, javne skupove, organizaciju sahrane, ali i murale i grafite.
Mladić je sahranjen na beogradskom Topčiderskom groblju, uz prisustvo više hiljada građana, veterana, policije i pripadnika različitih desničarskih organizacija. Komemoraciji i sahrani prisustvovali su zvaničnici iz Republike Srpske i Srbije.
