Petak, 6 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Dokumenti iz registra američkog Kongresa (LDA) pokazuju da je “Matra Group”, koja se bavi proizvodnjom šaržera, u julu 2025. godine potpisala ugovor za lobiranje sa američkom firmom “Telegraph Avenue Advisors”. Robert Harmala je vlasnik obje, pokazuju dokumenti.

Kompanija “Matra Group” registrovana je 2013. godine u Travniku i danas posluje u Glamočanima, nadomak Banje Luke. Firma je specijalizovana za proizvodnju namjenske opreme, prvenstveno šaržera za automatske puške AK-47.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH iz 2021. godine, firma je bila jedna od rijetkih domaćih koje su dobile dozvolu za izvoz na afričko tržište.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH tokom 2016. navelo ju je i među vodećim izvoznicima naoružanja i vojne opreme. Prema riječima resornog ministra Staše Košarca, u 2022. bila je jedna od tri firme kojima su izdate dozvole za izvoz oružja i vojne opreme u Izrael.

Enes Hodžabegović, direktor “Matre” potvrdio je Detektoru da su najveći izvoz ostvarivali u afričke zemlje i to najčešće preko partnera iz Srbije, kao i da ugovor za izvoz u Izrael nikada nisu realizovali.

Prema Harmalinom profilu na društvenoj mreži LinkedIn, u vrijeme kada je “Matra” osnovana, on je bio partner u advokatskoj kancelariji u Baltimoreu.

Devet godina nakon otvaranja firme u BiH, Harmala je osnovao vlastitu advokatsku kancelariju “Telegraph Avenue Advisors” sa sjedištem u Washingtonu, koja je sredinom 2025. postala lobista za “Matra Group”.

Kako se vidi u dokumentima, “Telegraph Avenue Advisors” je opisan kao lobistička firma, a Harmala kao njen jedini lobista.

Angažovanje lobista na ovakav način je uobičajena praksa kojom pojedinci, kompanije i organizacije zagovaraju svoje interese kroz kontakte s predstavnicima američkih institucija.

Tromjesečni izvještaji o aktivnostima “Telegraph Avenue Advisorsa” pokazuju da je tokom 2025. i 2026. godine ta firma od lobiranja za “Matra Group” prihodovala manje od 5.000 američkih dolara po tromjesečju, što može značiti i da nije bilo isplata. Detektor to nije mogao nezavisno potvrditi. Enes Hodžabegović rekao je Detektoru da “Matra Group” nije platila ništa za lobiranje.

U posljednjem izvještaju, podnesenom 15. oktobra ove godine, nije prijavljena nikakva lobistička aktivnost. Registracija je u trenutku pisanja ove priče i dalje bila aktivna.

Lobiranje za američki vojni kompleks

Izvod iz registra lobista za Harmaline aktivnosti. Foto: Screenshot

Kao teme lobiranja navedeni su zagovaranje kod Ministarstva odbrane SAD-a da kupuje vojne, odnosno odbrambene proizvode od “Matra Groupa”, kao i reautorizacija Zakona o nacionalnoj odbrani SAD-a (NDAA), akta koji definiše od koga to američke vojne snage mogu kupovati oružje. U izvještajima nije navedeno za koje tačno proizvode je lobirano.

Sjedinjene Američke Države imaju stroge propise koji primoravaju vojsku da kupuje vojne proizvode i opremu samo ukoliko je proizvedena u SAD-u. Kroz proces reautorizacije Zakona o nacionalnoj odbrani, lobisti nastoje obezbijediti izuzeća ili dopuštenja za nabavku specifične vojne opreme, što otvara vrata firmama izvan ove zemlje.

Predsjednik Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Denis Hadžović kažzao je Detektoru da su takve lobističke aktivnosti u središtu politike sadašnje američke administracije.

“Sa ovom administracijom sve je trgovina, tako da i neke kompanije poput ovih traže izlaz na to tržište. To je osnovna premisa američke politike”, pojasnio je Hadžović, ocjenjujući da se bh. firme trebaju prilagoditi tome.

Kao institucije s kojima je bio u kontaktu, Harmala je u prvom izvještaju naveo američki Senat i Predstavnički dom. Od oktobra 2025. na listi se našla i američka vojska i Centralna obavještajna agencija (CIA), a od januara 2026. i Odbrambena logistička agencija, koja nabavlja opremu i zalihe za američke oružane snage.

Harmala nije odgovorio na pitanja Detektora o tome koje je proizvode “Matra Groupa” nudio američkim institucijama, kao ni da li je i koliko tačno plaćeno lobiranje.

“S obzirom na zakone u Bosni i RS-u koji se tiču objavljivanja informacija, morat ću odbiti komentar”, naveo je Harmala u pisanom odgovoru Detektoru.

Hodžabegović je naveo da bi bili zadovoljni kada bi se prodaja povećala i proširila i na druga tržišta, posebno američko.

“Do sada nismo postigli nikakav dogovor s američkim vlastima o kupovini naših proizvoda, ali bi nam to itekako pomoglo i unaprijedilo naš rad”, kazao je Hodžabegović.

Lobista sa iskustvom

Lobiranje za bh. firmu nije Harmalin prvi posao ove vrste. Prema američkom registru lobista, njegovo ime se od 1999. godine pojavljuje na brojnim izvještajima, a zastupao je više od stotinu klijenata kroz advokatske kancelarije u kojima je radio. Među njegovim klijentima bili su proizvođač naoružanja “Lockheed Martin”, privatni vojni izvođač “Triple Canopy”, hotelski lanci “Marriott” i “Hilton”, te desetine indijanskih plemena, koja su i danas njegovi najveći klijenti.

Zastupao je i Hatice Cengiz, zaručnicu saudijskog novinara Jamala Khashoggija, ubijenog u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu.

Iskustvo lobiranja kod Ministarstva odbrane SAD-a, osim s “Matrom”, ima i sa australskom rudarskom kompanijom “Colosseum Rare Metals”, za koju lobira od 2024. godine.

Osim za kompanije, Harmala je radio i za strane političare. Prema dokumentima američkog Ministarstva pravde, 2003. godine bio je u timu koji je zastupao tadašnjeg ukrajinskog premijera Viktora Janukoviča. Ni balkanski političari nisu mu bili nepoznanica, pa je tako 2023. kontaktirao članove Kongresa u ime hrvatske stranke Socijaldemokrati.

“Ja sam Amerikanac hrvatskog porijekla i dogovorio sam sastanke iz ljubaznosti prema poznanicima u Hrvatskoj i iz ličnog interesa za dobre odnose između SAD-a i Hrvatske”, naveo je u izvještaju podnesenom FARA registru o lobiranju za hrvatske političare.

Ko je još u firmi?

Ilustracija. Foto: Detektor

Pored Harmale, kao vlasnika, kao direktor “Matra Groupa” upisan je Enes Hodžabegović, nekadašnji vršilac dužnosti direktora “Remontnog zavoda” u Travniku, koji je također dio namjenske industrije BiH.

“Matru” su, kako je naveo Hodžabegović, nakon osnivanja u Travniku preselili u Banju Luku, jer od tamošnjih vlasti nisu naišli na razumijevanje za potrebne dozvole. Od tada “Matra” nesmetano posluje u ovom bh. gradu, gdje je razvila i vlastiti proizvodni pogon u Glamočanima.

Pojasnio je da je proizvod koji su najviše izvozili i usavršili zapravo čelični okvir za puške AK-47, kalibra 7,62 mm, ali da su odlučili proširiti asortiman. Tako su razvili i čelične okvire za puške M16 i sve druge puške kalibra 5,56 mm. Taj kalibar je standard u NATO savezu, naveo je Hodžabegović, što bi im otvorilo nova tržišta u svim zemljama NATO-a, a posebno kod američkih sigurnosnih službi.

“Prije nekoliko godina vrlo uspješno smo testirali okvire 5,56 i trenutno tražimo stabilne partnere za njihov plasman”, dodao je Hodžabegović.

Pogon te kompanije posjetio je 2019. godine tadašnji načelnik Laktaša Ranko Karapetrović, dugogodišnji istaknuti član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i današnji predsjednik Komisije za žalbe Republike Srpske.

“Čast mi je što sam pozvan od strane rukovodilaca ove firme, koja zaista zavidno posluje i izvoze proizvode i za SAD, Egipat i Mađarsku”, kazao je tada Karapetrović, dok se s Harmalom fotografisao u pogonima “Matre” povodom šeste godišnjice kompanije.

U objavi Općine Laktaši kao jedan od najvećih kupaca “Matra Group” navedena je “Zastava oružje” iz Kragujevca, uz ocjenu da “Matra” važi za najvećeg izvoznika naoružanja i vojne opreme iz Republike Srpske.

Uz Hodžabegovića kao direktora i Harmale kao vlasnika, od 2014. godine pridružen je i Adrian Majher, koji se i u trenutku pisanja ove priče navodi kao suvlasnik firme.

Ugovorom koji su potpisali 2014. godine Majher je postao i suvlasnik s 49 posto udjela, bez obaveze uplate kapitala, jer mu je Harmala prenio dio svog udjela.

Prema Hodžabegovićevim riječima, Majher je bio dugogodišnji zaposlenik Gradske uprave Grada Zagreba i blizak saradnik za međunarodne odnose bivšeg gradonačelnika hrvatske prijestolnice Milana Bandića.

Bandićevu karijeru obilježile su afere i istrage zbog sumnji na korupciju i zloupotrebu položaja.

U Bandićevoj administraciji, kako je navedeno na zvaničnoj web prezentaciji Grada Zagreba, Majher je bio zadužen za međugradsku i međunarodnu saradnju, te evropske integracije Zagreba, dok je danas zaposlenik Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo u Zagrebu.

Majher je krajem maja 2025. godine u Petrinji, nadomak Zagreba, osnovao kompaniju “Tursas Defense Technology”, koja se bavi nizom trgovačkih i proizvodnih djelatnosti, poput uvoza, izvoza i proizvodnje naoružanja i vojne opreme.

Ova firma, koja, prema podacima Finansijske agencije Hrvatske (FINA), nema zaposlenika, u 2025. nije zabilježila prihode, a njen neto gubitak je skoro 1.300 eura.

Detektor je pokušao stupiti u kontakt s Majherom, ali on nije odgovarao na dostupne brojeve telefona. Također nije odgovorio na upit koji su mu novinari poslali preko LinkedIna.

Hodžabegović je pojasnio da je firma koju je Majher osnovao u Hrvatskoj zapravo trebala poslužiti za izvoz “Matrinih” proizvoda na tržište Evropske unije.

Šaržeri za američko tržište

Matrin proizvodni pogon. Foto: Screnshot/YouTube

Šaržeri “Matra Groupa” su na američko civilno tržište stizali još od 2015. godine, kada ih je, prema pisanju specijalizovanog portala The Firearm Blog, prodavala američka kompanija “Gibbs Rifle”.

Podaci iz američkih carinskih manifesta, dostupni u komercijalnim bazama poslovnih podataka poput ImportGenius, pokazuju da je firma iz Laktaša 2021. godine kompaniji “Navy Arms” poslala više od 40.000 šaržera za AK-47, a u januaru 2022. oko deset tona šaržera kompaniji “Zastava Arms USA”, koja je američka podružnica srbijanske fabrike “Zastava oružje” iz Kragujevca i ekskluzivni uvoznik njenog oružja u SAD, navodi se u jednoj od objava na sajtu američke firme.

Izvršni direktor “Zastava Arms USA” je Ranko Ristić, a istu funkciju, prema njegovom LinkedIn profilu, ima i u čikaškoj firmi za trgovinu oružjem “Redstar Ordnance”, koja odnedavno ima svoje predstavništvo u Višegradu.

Mediji su u aprilu ove godine pisali da je Ristić jedan od ključnih lobista u SAD-u lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, u čijem društvu je, zajedno sa lobistima lokalnih vlasti iz RS-a, poput Michaela Flinna i Roda Blagojevicha, prikazan na nekoliko objava na Dodikovom Instagramu.

Ristić je, prema izvještajima koje je Blagojevićeva firma “RRB Strategies” podnijela američkom Ministarstvu pravde, za konsultantske, prevodilačke i organizacijske usluge u vezi s RS-om od aprila 2025. do marta 2026. primio ukupno 230.000 dolara. Dio tih sredstava mu je isplaćen preko firme “Strategic American Solutions”, koju je, prema registru američke savezne države Illinois, osnovao u decembru 2025. i jedini je njen menadžer.

Ristić je za Detektor potvrdio da je njegova kompanija “Zastava Arms USA” poslovala s “Matrom”, kao i da mu je drago što je takve proizvode mogao kupovati u BiH.

“O ‘Matri’ znam da je to jedna profesionalna kompanija, mi smo od njih kupili proizvode koji su kvalitetni. U našem interesu je isto da kupujemo proizvode visokog kvaliteta sa pouzdanim partnerima”, naveo je Ristić.

Prema njegovim riječima, lobističke aktivnosti kakve je provodila “Matra” sasvim su normalna, tržišna utakmica.

“Kada prodajete za američku vladu, tu ima više mušterija. Imate i Ministarstvo odbrane, imate CIA, FBI, vojsku, ništa nema tu neobično i ne mora značiti da je išta radio s njima, ljudi pokušavaju”, zaključio je Ristić.

Pojašnjavajući trenutnu trgovinu naoružanjem u svijetu i mogućnosti koje se otvaraju proizvođačima tih proizvoda, Hadžović navodi kako je trenutno izdvajanje ogromnih sredstava za naoružanje prilika za bh. proizvođače. Ipak, smatra da ta prilika do sada nije dovoljno iskorištena.

“Ono što može biti dobro to je da bi tim malo i ojačali svoje partnerske odnose sa Evropskom unijom. Mislim da su ipak rizici zanemarivi, jer se moraju ipak pratiti neka svjetska kretanja na tom planu i uhvatiti korak što prije”, dodao je Hadžović.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Preispitivanje sankcija i povlačenje lobista: Šta Dodiku znači preokret u Americi
    Demokratska partija pobijedila je na američkim parlamentarnim izborima i osvojila većinu u oba doma – Senatu i predstavničkom domu. Stručnjaci smatraju da bi ovaj preokret u balansu moći u Washingtonu mogao poljuljati bazu koju Milorad Dodik godinama uživa i gradi kroz lobističke kompanije i ljude od povjerenja u republikanskoj konzervativnoj administraciji Donalda Trumpa.
    Zviždač iz Prijedora: Ovim postupkom branim dostojanstvo i struku
    Nakon što je Stojan Grujčić iz Prijedora prijavio probleme za koje tvrdi da su nepravilnosti u javnom preduzeću Autotransport u tom gradu, gdje i sam radi, protiv njega pokrenuta je disciplinska procedura.
    Šta trebate znati o novom izvještaju Evropske komisije o napretku BiH
    I nakon izbora izostaju najave o ključnim zakonima na putu prema EU