Utorak, 15 septembra 2026.

Banja Luka, Višegrad, Pale i Zvornik samo su neka od mjesta u Republici Srpskoj gdje su organizovani skupovi podrške Mladiću i postavljena knjiga žalosti. Stotine ljudi bilo je na ulicama i veličalo presuđenog ratnog zločinca od 27. augusta, kada je preminuo u Haagu, što je zakonom zabranjeno od 2021. godine u Bosni i Hercegovini, gdje su od tada do danas donesene samo dvije pravosnažne presude.

“Za mene njegova smrt ne znači ništa, vjerujte. Ja ne bih obratila ni pažnju, što se mene tiče, ali opasno je ovo što se dešava, poslije njega, poslije njegove ideologije… Moje mrtve neće niko vratiti”, rekla je za Detektor Mirsada Malagić, kojoj su u genocidu ubijena dva sina i suprug.

Mirela Osmanović, asistentica za međunarodnu saradnju iz Memorijalnog centra Srebrenica, kazala je da je nakon Mladićeve smrti prikazana stvarnost koju ljudi u Srebrenici žive svakodnevno.

“Njegova smrt nije značila kraj ideologije, narativa i sistema vrijednosti koji su godinama od njega pravili heroja”, rekla je Osmanović.

Detektor je zabilježio i porast sadržaja kojim se relativiziraju zločini pod njegovom komandom, uključujući objave u kojima se prisilno premještanje stanovništva iz Srebrenice predstavlja kao čin kojim su civilima navodno spašeni životi.

“To je bilo samo za kamere, a kasnije je bilo sve drugačije”, kazala je Mirsada o narativu da je Mladić spašavao Bošnjake. Takvi narativi danas se sve češće šire kroz kratke videosnimke, muziku, fotografije i mimove.

Sagovornici Detektora upozoravaju da je problem što takav sadržaj može za kratko vrijeme doći do velikog broja ljudi, posebno mladih koji nemaju vlastito iskustvo rata. Ratni zločinac se tako predstavlja kao simbol, odvojen od žrtava, masovnih grobnica i sudski utvrđenih činjenica, dok Tužilaštvo BiH ne reaguje na njega.

Poruke mržnje preplavile mreže

Mirela Osmanović. Asistentica za međunarodnu saradnju u Memorijalnom centru Srebrenica.

Mirela Osmanović, asistentica za međunarodnu saradnju u Memorijalnom centru Srebrenica.

Na platformi “Registar 145a” za prijavljivanja negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca su nakon vijesti o Mladićevoj smrti zaprimili oko 5.000 novih prijava, među kojima su i one za podsticanje na mržnju. Detektor je na društvenim mrežama otkrio i plaćene objave u kojima se slavi Mladić, a nakon objave teksta, “Meta” ih je uklonila s Facebooka i Instagrama.

Portal Zašto ne bilježio je nagli porast negiranja činjenica, a odnosi se na prisilno premještanje civila, žena, djece i staraca iz Srebrenice.

“Jedan vrlo dehumanizirajući odnos prema samim žrtvama jer se u toj objavi govori da je on njima darovao život, pa oni mogu danas da obilaze svoje mrtve svakog jula u Potočarima”, rekao je Amar Karađuz.

Osmanović upozorava da je problem što laž, provokacija ili video koji romantizira ratnog zločinca, može za nekoliko sati doći do stotina hiljada ljudi, a posebno do mladih koji o ratu i genocidu nemaju vlastito iskustvo.

“Ratni zločinac je predstavljen kao neka vrsta popkulturnog simbola koji je potpuno odvojen od onoga što on uistinu jeste“, objasnila je i dodala da je na taj način Mladić odvojen od masovnih grobnica, od žrtava i, na kraju, sudski utvrđenih činjenica prema kojima je osuđen za genocid i druge zločine u BiH.

Karađuz savjetuje da se korisnici društvenih mreža pokušaju suzdržati od uključivanja u raspravu takvog sadržaja, jer mu se na taj način vidljivost povećava.

Skup podrške Mladiću bio je najavljen i u Srebrenici 2. septembra, pred njegovu sahranu. Fotografija plakata se ubrzo počela širiti na društvenim mrežama.

“Dođite da dostojanstveno ispratimo našeg generala”, napisano je na plakatu.

Nakon zahtjeva udruženja žrtava za kontraskup, MUP RS-a zabranio je okupljanje. Tog dana naša ekipa zatekla je, osim nekoliko mještana, pripadnike policije u većem broju nego je to uobičajeno.

Na pitanje novinarke Detektora da li bi se u Srebrenici trebao organizovati događaj u znak sjećanja na Mladića, jedna mještanka odgovorila je: “Pa, srećo, ja mislim da bi trebalo… čovjek je čovjek.” Sličnog mišljenja bilo je još nekoliko mještana, a samo jedna žena je smatrala da ne bi trebalo da mu se u Srebrenici odaje počast.

Istog dana posjetili smo i Bratunac, u kome su 1992. počinjeni zločini, ali i tri godine kasnije ubijane žrtve iz Srebrenice. Naizgled, sve je bilo mirno do ponoći, kada se pojavio snimak grupe mladića koji su skandiranjem Mladićevog imena zastrašivali povratnike.

Veličanje se proširilo ulicama, tribinama i u javnim izjavama političara iz RS-a. Među onima koji su ga glorificirali bili su i bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković te državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

Državne počasti za ratnog zločinca u Srbiji

Mladićev grob u Beogradu. Foto: Detektor

Mladićev grob u Beogradu. Foto: Detektor

Kada je Mladićevo tijelo stiglo u Beograd državnim avionom s ministrom pravde Srbije, uslijedilo je i novo veličanje, koje je Detektor zabilježio na komemoraciji, te dan uoči sahrane na derbiju “Crvena zvezda“ – “Partizan”, gdje je ime zločinca slavljeno na najokrutniji način.

“Pravac Potočari”, uzvikivali su navijači.

Takve riječi izgovorio je Mladić u julu 1995. godine kada su pripadnici VRS-a ušli u Srebrenicu, a u narednih nekoliko dana ubijeno je više od 7.000 muškaraca i mladića. Njihova tijela godinama su pronalažena u masovnim grobnicama, a za nekim posmrtnim ostacima se još uvijek traga.

Advokat i nekadašnji sudija Državnog suda Vlado Adamović kazao je da nije normalno da hiljade ljudi na stadionu odobrava poziv na genocid.

“Ja sam 40 godina u sudnici. Šta sam radio 40 godina? Šta je moja generacija radila?… Čime je to sve rezultiralo? Relativizacijom svih društvenih vrijednosti, da je postalo normalno ono što u glavama moje generacije ne da nije moglo biti normalno, nego ni u mašti nismo mogli dokučiti da se takve stvari dešavaju”, rekao je Adamović.

Kovčeg s Mladićevim tijelom obezbjeđivale su vojska i policija Srbije dok su hiljade građana, bivših boraca VRS-a, političara iz BiH i srbijanskih, te raznih desničarskih udruženja, dolazile da mu odaju počast. Preko kovčega nalazila se zastava Srbije i upriličena mu je počasna paljba dok su mu ordenje i sablju spuštali na grob.

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, objasnila je da su sva dešavanja s Mladićem jedna vrsta ujedinjenja svih srpskih zemalja.

Za Mladićeve pristalice on je pobjednik u BiH jer postoji Republika Srpska.

Znači, Srebrenica, gde je izvršen genocid, je u Republici Srpskoj… Sve ostale lokacije… kao što su Kozarac, Foča, Višegrad i druga mesta, znači to je sve u Republici Srpskoj. Ima razloga da se, sa stanovišta ovih ovde, da se glorifikuje i slavi Ratko Mladić, jer on je bio glavni izvođač tih radova u BiH”, kazala je Biserko.

Nakon snimaka koji su obišli svijet, Evropska unija i međunarodna zajednica nisu se usaglasile da li su državne počasti odate ratnom zločinicu u Srbiji. Uslijedile su i izjave političara iz Federacije koje su javne ličnosti ocijenile kao jeftino skupljanje poena, ali ne i konkretni potezi.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na dan sahrane je najavio da će poslati pisma na različite adrese u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama i na druge.

Crnogorski mitropolit Mihailo kazao je za Detektor da, kao ljudi, svi trebaju priznati da je bio genocid u Srebrenici.

“Majke u Srebrenici… one su majke Balkana, po pitanju genocida koji se desio posljednji u Evropi. U njihovim familijama je stradalo mnogo njihovih članova uže porodice, a opet pozivaju na mir i ljubav i da se zaustave ljudi da ne misle naopako, kao što misle sada”, poručio je mitropolit.

Pravosudna tišina u BiH

Advokat Vlado Adamović. Foto: Detektor

Advokat Vlado Adamović. Foto: Detektor

Preživjele i povratnike je uznemirilo veličanje presuđenog ratnog zločinca. Na upit Detektora, iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili da li su formirali predmete po službenoj dužnosti za ovo krivično djelo, kao niti da li su zaprimili prijave koje su najavili brojni građani i političari.

Glavni državni tužilac Milanko Kajganić zbog zauzetosti, kako su nam rekli iz Tužilaštva, nije bio u mogućnosti razgovarati na ovu temu.

Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, na pitanje novinarke Detektora šta će VSTV poduzeti, kazao je da je to pitanje za Tužilaštvo jer su oni ti koji su nadležni za istrage.

“Koliko smo vidjeli iz medija da su neki predmeti u Tužilaštvu BiH formirani, baš ne djeluje da Tužilaštvo BiH šuti. Tužilaštvo ima svoje procese rada… U pitanju su stotine lica, kako smo vidjeli, na skupovima. Stotine lica je malo komplikovanije za procesuiranje. Ja vam govorim kao tužilac, ne kao predsjednik Vijeća”, odgovorio je Bogunić.

Adamović smatra da se trenutno nalazimo u situaciji koja se u pravu naziva pravni nihilizam, što znači masovno nepoštovanje zakona.

“Kada politički čelnik javno poziva na reviziju ovih povijesnih činjenica, na negiranje rezultata genocida, njegova riječ se daleko čuje. I to je inkriminirano ovim krivičnim djelom. Dakle, postoji mogućnost da se procesuira u tom pogledu, ali je istovremeno nošenje majice s likom ratnog zločinca isto to krivično djelo, u istoj ravni i s oba ta krivična djela treba da se bavi sud i tužilaštva”, objašnjava Adamović.

Ističe da Hrvatska ima efikasno rješenje u kažnjavanju osoba koje nose majice s likom presuđenih ratnih zločinaca. Uručuju prekršajne naloge.

“Vrlo efikasno se kažnjavaju, a cilj je potpuno isti. Samo što se to ne zove negiranje genocida, nego se zove remećenje javnog reda i mira. Ali je mnogo pametnije osmišljena mogućnost da veliki broj sudova učestvuje u kažnjavanju, čime se daje mogućnost bržeg i efikasnijeg djelovanja države”, rekao je.

Malagić kaže da ne može shvatiti da Tužilaštvo BiH ne reaguje.

“Gledaju samo sebe i lično, gledaju samo svoje fotelje”, razočarana je Malagić.

Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.