Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH nedavno je izdala rješenje kojim se IDDEEA-i trajno zabranjuje da obrađuje lične podatke u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje. U međuvremenu su IDDEEA i Agencija javno razmijenile nekoliko saopćenja, iznoseći suprotne stavove o zakonitosti i nadležnostima.
U pismu upućenom PIC-u, u koje je Detektor imao uvid, Badnjević navodi da Bosna i Hercegovina ne traži da se u njeno ime izgradi digitalna država.
“Mi je već gradimo. Ne tražimo tehnologiju – imamo je. Ne tražimo znanje – posjedujemo ga. Ne tražimo kapacitete – pokazali smo da ih imamo. Ono što danas tražimo jeste očuvanje ustavnog, institucionalnog i demokratskog prostora unutar kojeg ta država može nastaviti da se razvija”, navedeno je u pismu.
Ono što je potrebno, stoji dalje u pismu, jeste očuvanje ustavnog, institucionalnog i demokratskog prostora u kojem se digitalna država može razvijati.
Badnjević upozorava da se pokušaji uspostavljanja paralelnih sistema ne mogu posmatrati kao tehnička pitanja, već kao pokušaji fragmentacije funkcionalne države.
“Ako dopustimo da se ta infrastruktura fragmentira, posljedice neće biti tehničke prirode. One će se odraziti na funkcioniranje institucija, na povjerenje građana i na kredibilitet demokratskih procesa. Posljedice će biti institucionalne, sigurnosne i demokratske”, navedeno je.
S pismom direktora IDDEEA-e upoznat je i Ured visokog predstavnika za BiH (OHR).
“OHR je upoznat sa izjavama prema kojima će spor između IDDEEA-e i Agencije za zaštitu ličnih podataka biti upućen nadležnim sudskim organima u cilju pronalaženja rješenja”, kažu iz OHR-a, dodajući da je IDDEEA institucija koja ima vitalnu funkciju u BiH.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik je na svojoj platformi X naveo da je pitanje elektronskog identiteta i digitalnih certifikata pitanje suvereniteta, bezbjednosti i zaštite podataka građana Republike Srpske.
“Zato nećemo dozvoliti da se pod izgovorom modernizacije zaobilaze zakoni, šire nadležnosti institucija kojima to ne pripada i otvara prostor za manipulaciju identitetima, pristup sistemima i podacima Republike Srpske”, napisao je Dodik.
Dodao je da će Republika Srpska insistirati da svaka oblast digitalne identifikacije bude urađena isključivo u skladu sa ustavnim nadležnostima, te da svako ko pokuša mimo toga da uspostavi kontrolu nad digitalnim identitetom građana ulazi u zonu pravne nesigurnosti, političke zloupotrebe i direktnog udara na institucionalni poredak RS-a.
Podsjetimo da je Republika Srpska u junu usvojila novi Zakon o elektronskoj identifikaciji, digitalnom identitetu, e-potpisu, e-pečatu i uslugama povjerenja. Usvajanje zakona je uslijedilo nakon što je Ustavni sud BiH u martu 2026., po apelaciji Kemala Ademovića, donio odluku kojom je utvrdio da više odredbi Zakona o policiji Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH, posebno one koje se odnose na digitalno potpisivanje, izdavanje kvalifikovanih digitalnih certifikata i personalizaciju dokumenata. Ustavni sud BiH je u obrazloženju odluke naveo da su te nadležnosti već uređene na državnom nivou.
Zgrade institucija BiH. Foto: EPA/FEHIM DEMIR
Državni ministar komunikacije i transporta Edin Forto nedavno je poručio da Republika Srpska pokušava nadležnosti IDDEEA-e prebaciti na entitetski nivo, ističući da im to “neće proći”.
Podsjetio je da je Zakon o elektronskom potpisu donesen prije 20 godina i da on jasno daje nadležnost državnom nivou za izdavanje elektronskog potpisa.
Badnjević je u pismu upućenom PIC-u naglasio, između ostalog, i da je infrastruktura identiteta jednako važna kao i bilo koja druga kritična infrastruktura savremene države.
“Bosna i Hercegovina danas ima teritoriju. Ima stanovništvo. Pitanje je imamo li mudrosti da zaštitimo i treći element, bez kojeg nijedna država ne može opstati – svoj identitet. Upravo zato pitanja koja se odnose na IDDEEA-u nisu samo tehnička pitanja; ona su pitanja sposobnosti Bosne i Hercegovine da ostane funkcionalna država u digitalnom dobu”, stoji također u pismu.
Dalje se u pismu naglašava da IDDEEA nije gradila centralizovan sistem usluga, nego zajedničku infrastrukturu koju mogu koristiti općine, gradovi, sudovi, tužilaštva, porezne uprave, zdravstvene ustanove, ministarstva, banke i telekom operateri za razvoj vlastitih digitalnih servisa.
Istovremeno, razvoj digitalnih servisa i obrada sve većeg broja ličnih podataka otvaraju pitanje kako uskladiti zaštitu privatnosti s pravom javnosti na pristup informacijama.
Iz Institucije ombudsmana BiH ukazuju da je oblast zaštite ličnih podataka u neposrednoj vezi s pravom na pristup informacijama, te da je od ključne važnosti pitanje kako pronaći balans između ova dva prava.
“Nesporno je da svaka osoba na teritoriji BiH, bez obzira na državljanstvo ili prebivalište, ima pravo na zaštitu ličnih podataka koji se na nju odnose. Međutim, činjenica je da fizičke i pravne osobe nerijetko putem zahtjeva za pristup informacijama traže dostavljanje ličnih podataka”, kažu iz Institucije ombudsmana BiH.
Dalje ukazuju da su zakoni precizirali izuzetke uz obavezu provođenja testa javnog interesa. Jedan od propisanih izuzetaka jeste i zaštita privatnosti, odnosno zaštita ličnih podataka.
Agencija za zaštitu ličnih podataka je imala i ranije nekoliko rješenja oko kojih se vodila rasprava, a jedno od njih se odnosilo i na zabranu objavljivanja imovinskih kartona političara zbog toga što su u njima navedene adrese stanovanja, nakon čega ih je Centralna izborna komisija skinula sa svoje internet stranice.
Ena Kljajić Grgić, rukovoditeljica Centra za pružanje pravne pomoći pri Transparency Internationalu BiH, podsjeća da je Agencija u okviru svog dosadašnjeg rada donijela veliki broj mišljenja i rješenja koja se odnose na različite aspekte obrade ličnih podataka, a određeni broj njih je bio u vezi i sa ostvarivanjem prava na pristup informacijama od javnog značaja.
Ona ne smatra da su odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH u velikoj mjeri usklađene sa evropskim standardima u kojima su već jasno postavljeni principi obrade podataka i kriteriji za balansiranje između prava na privatnost i javnog interesa.
“S druge strane, smatram da se u praksi često javlja problem pogrešnog ili previše restriktivnog tumačenja postojećih normi, tako da izazov nije primarno u samom tekstu zakona, već u njegovoj primjeni”, navodi.
Ukazuje na to da međunarodni standardi, kao i domaći pravni okvir, već jasno definišu situacije u kojima javni interes može pretegnuti nad zaštitom privatnosti, međutim u praksi dolazi do odstupanja upravo zbog različitih interpretacija tih odredbi.
“Iz tog razloga ne smatram da je potrebno mijenjati ili dodatno normirati zakon u ovom dijelu, već je važnije raditi na dosljednoj, pravilnoj i ujednačenoj primjeni postojećeg pravnog okvira”, ističe Kljajić Grgić.
Naša sagovornica podsjeća da ovo i nije prvi spor između Agencije i IDDEEA-e u kojem dolazi do različitog tumačenja nadležnosti i obima dozvoljene obrade ličnih podataka u okviru sistema elektronskih evidencija, te da je u ranijim slučajevima Sud Bosne i Hercegovine već zauzimao stav u korist Agencije.
Na upit da li postoje slučajevi u kojima je primjena Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH dovela do ograničavanja prava javnosti na pristup informacijama, posebno u kontekstu transparentnosti rada javnih institucija, iz Institucije ombudsmana smatraju da se konkretna pitanja uvijek moraju preispitati i u njima se mora postići proporcionalnost interesa, ali da konkretnu odluku u takvim slučajevima daju sudske instance.
