Pravosuđe u Bosni i Hercegovini bori se sa mnoštvom problema, naročito sa izostankom nezavisnosti, ali i efikasnosti u procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala, istakla je izvršna direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić tokom panela “Pravosuđe pod pritiskom: Od (ne)zavisnosti do (ne)odgovornosti“.
BiH se nalazi na dnu liste zemalja u 2025. prema broju prijava, istraga, optužnica i presuda za slučajeve visoke korupcije.
“I ovaj proces reforme pravosuđa nas nikuda nije odveo, posebno usvajanje ključnih zakona o VSTS-u, zakona o sudovima koji su trebali da uspostave minimum nezavisnosti, minimum odgovornosti i integriteta u sudovima i tužilaštvima. Smatrali smo, zaista, da je ova tema jako važna, ali da je važno i uporediti situaciju sa drugim zemljama u regionu koje se suočavaju sa sličnim izazovima“, rekla je Korajlić.
Cilj panela bio je otvaranje prostora za raspravu kroz regionalnu perspektivu uz učešće predstavnika pravosuđa iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a Korajlić je kazala da je izuzetno važno da unutar pravosuđa postoje oni koji su spremni otvoreno i javno da govore o problemima i koji mogu i žele da ponude konkretna rješenja i javno reaguju na sve nepravilnosti.
“Bojim se da u Bosni i Hercegovini imamo jako mali broj ljudi iz samih institucija koji su spremni javno učestvovati u rješavanju ovih problema, ukazivati, prije svega, i na one anomalije u samom pravosuđu“, dodala je.
Da problemi u funkcionisanju pravosuđa nisu samo ekskluzivitet BiH pokazuju primjeri iz Srbije. U toj zemlji pravosuđe je, svjedoče govornici na panelu, pod ogromnim pritiskom izvršne vlasti koja se stavlja iznad pravosudne vlasti. Problem je i što većina zaposlenih u pravosuđu to prećutno prihvata.
“Pravosuđe je uvijek pod pritiskom izvršne vlasti, a onda kako vlast postaje autoritarnija, pritisak jača. Sad je to negdje igra moći između izvršne i pravosudne vlasti. U jednom momentu pravosuđe je, prije dvije godine, donijelo dobre zakone za osamostaljivanje… Počela je prvo tada osveta po tabloidima, nazivanje sudija teroristima i sada smo došli do toga da se ponovo izmijene zakoni nagore, da se smanji samostalnost tužilaca i pojačaju mehanizmi glavnih tužilaca i predsjednika sudova za kontrolu pravosuđa“, rekla je Bojana Savović, tužiteljica Višeg javnog tužilaštva u Beograd.
Savović navodi i da je zakone koji ograničavaju slobodu pravosuđa osudila Venecijanska komisija, koja je dala i preporuke šta treba da se izmijeni. Vlast u Srbiji to, međutim, do danas ignoriše.
Ona navodi da u Srbiji od strane izvršne vlasti postoji jasna opstrukcija istraga koje bi dovele do procesuiranja ljudi na pozicijama.
“Kada se krene u formiranje nekog predmeta, ako je to otišlo predaleko pa se obuhvate ministri, kao što je sada prvi put u istoriji Srbije, onda imate otkazivanje drugih grana izvršne vlasti, onda policija povuče svoje policajce iz udarne grupe, poreska policija koja je pod Ministarstvom finansija povuče svoje ljude i sad je to neka nova mat-pozicija“, objašnjava Savović.
“Čak je i glavni tužilac rekao kada je naložio hapšenje jednog ministra da je policija odbila to da uradi. Mi smo došli u jednu fazu da se sad otvoreno kaže da nas policija ne sluša, nas izvršni organi ne slušaju. Problem je, međutim, što tužilac nije otišao dalje u sljedeću fazu da se podnose krivične prijave protiv policajaca, protiv poreskih inspektora“, naglasila je, te dodala da je to razlog što se prvi put u ovoj zemlji javno govori o potrebi tužilačke policije.
Panel „Pravosuđe pod pritiskom: Od (ne)zavisnosti do (ne)odgovornosti“. Foto: Detektor
Miodrag Majić, sudija Apelacionog suda u Beogradu, kaže da pravosudna vlast u Srbiji nikada nije bila nezavisna u punom smislu tog značenja, bez obzira na ono što kaže Ustav.
“Ne može biti nezavisna sudska vlast u kojoj je paradigma vlasti jedan čovjek, u kojoj je paradigma vlasti osoba koja svakodnevno sama govori kako će se razračunati sa sudijama i tužiocima ako se usude da pokrenu nekakav postupak koji se ne dopadne toj političkoj vlasti. Na našu veliku žalost, to još uvijek ima dovoljnu podršku kod građana koji, očigledno, zbog različitih razloga, negdje intuitivno prihvataju da onaj ko pobijedi na izborima ustvari treba i da sudi“, rekao je Majić.
Ovakve stvari se moraju mijenjati od obrazovanja, učenjem kritičkom razmišljanju i slobodi, smatra on. Majić je naveo i da je generalno problem država u regionu, koje su potekle od istog pravosudnog sistema, i to što se pravosuđe i dalje posmatra kao produžena ruka izvršne vlasti. Za promjenu takvog shvatanja uloge pravosuđa u društvu potrebno je vrijeme i promjena kulture, smatra ovaj beogradski sudija.
“Zna se kako se stvaraju generacije ljudi koje su spremne da se suprotstave, pogotovo u vremenima ovakvim, vremenima duboke državne krize kada se o vašoj državi svuda govori kao o otetoj državi. Onda je pitanje i šta je uloga sudije. Uloga sudije ne može biti jednaka u takvoj državi i u Švedska, primjera radi. Sudija dobija drugačiju društvenu ulogu. Da biste dobili takvog sudiju morate da ulažete u takvog sudiju, a ne u drugačiju verziju sudije koji će biti poslušnik“, smatra sudija Majić.
Na pitanje novinara nije željela odgovarati tužiteljica Željka Fabić, članica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, koja je kazala tokom panela da je pravosuđe u BiH apsolutno nezavisno.
