Nakon što je Detektor objavio da je Policijska stanica Kakanj izdala ukupno 11 prekršajnih naloga zbog vrijeđanja, prijetnji i mržnje na društvenim mrežama u godinu dana otkako je ova općina donijela Odluku o javnom redu i miru, koja policiji daje te ovlasti, medijski stručnjaci i međunarodne organizacije izrazili su zabrinutost da se ovakvim postupanjem vrši zastrašivanje i ograničava sloboda izražavanja.
Na upit Detektora, iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH navode da govor mržnje treba sankcionisati, ali da je neophodno utvrditi ko odlučuje šta je govor mržnje, a šta mišljenje.
“Da bi Odluka o javnom redu i miru bila prihvatljiva sa aspekta zaštite ljudskih prava, neophodno je da bude usklađena sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Zakonom o zaštiti od klevete FBiH”, kazali su.
Pojasnili su da, ukoliko odredba o “uznemiravanju putem portala i društvenih mreža” povlači prekršajnopravne sankcije zbog izražavanja mišljenja putem interneta, bez jasno definisanog zakonskog okvira, onda bilo koja lokalna samouprava direktno ulazi u regulaciju pitanja koja su već uređena zakonima višeg nivoa vlasti, čime se krši princip zakonitosti, pravne sigurnosti i hijerarhije pravnih akata.
“Potrebno je da upotrijebljene formulacije ne budu neprecizne i proizvoljne, jer činjenica je da već postoje pravni lijekovi koji uključuju građansko-pravne tužbe zbog klevete ili krivične prijave zbog izazivanja mržnje”, naveli su u odgovoru za Detektor.
Po uzoru na Kakanj, ministar prostornog uređenja Srednjobosanskog kantona Amir Šečibović najavio je da će i Bugojno usvojiti odluku o javnom redu i miru, što će omogućiti policijskim službenicima da kažnjavaju vrijeđanje i uznemiravanje putem društvenih mreža. Novinari i medijski eksperti pribojavaju se da će to dovesti do zloupotreba i cenzure kritičkih glasova.
Sagovornici Detektora upozoravaju i na trend kopiranja restriktivnih rješenja i uvođenja sankcija protiv “neprihvatljivog” govora u online prostoru na lokalnim nivoima.
