U Dražvnom parlamentu se na konferenciji za javnost “Nove tehnologije i izborni integritet u Bosni i Hercegovini: uloga, ograničenja i odgovornost” govorilo, između ostalog, o ulozi novih tehnologija, uz poseban fokus na njihove stvarne domete, institucionalne kapacitete za njihovu primjenu, kao i moguće implikacije na izborni integritet i povjerenje javnosti.
“Izborni proces imat će svoju novu ulogu u kojoj će imati dvostruku kontrolu”, rekao je Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Borenović dodaje da će rezultati izbora biti dostupni odmah, ali da će se glasovi i ručno brojati.
“Uporedno od tih rezultata će se vidjeti da li je to zaista tako, da li je neko pokušao nakon zatvaranja biračkih mjesta da manipuliše glasačkim listićima i da na neki način krivotvori izbornu volju građana”, kazao je Borenović.
Ovogodišnji izbori po prvi put bi u potpunosti trebali da se realiziraju upotrebom novih izbornih tehnologija – biometrijskih čitača i skenera za biračke listiće. Upotrebu ovih tehnologija nametnuo je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u martu 2024. godine izmjenama Izbornog zakona BiH.
Na Lokalnim izborima iste godine održan je pilot-projekat i na oko 400 biračkih mjesta testirani su i biometrijski čitači i skeneri za biračke listiće.
Izborna tehnologija ne obećava slobodne izbore
Vehid Šehić. Foto: Detektor
Nakon nekoliko mjeseci tenderskih procedura, CIK je izabrao američku kompaniju “Smartmatic” za nabavku izbornih tehnologija, čija cijena iznosi oko 74,5 miliona KM. Ponuda se, između ostalog, odnosi na nabavku 6.000 uređaja za biometrijsku identifikaciju, softver za identitetski menadžment i licence, tehničku podršku za hardver i softver, 6.000 skenera za glasačke listiće integrisanih u glasačke kutije, softverske licence, ali i obuku trenera te izborne administracije.
Vehid Šehić, bivši član CIK-a i član Koalicije “Pod lupom”, za Detektor je kazao kako su se nove izborne tehnologije pokazale izuzetno učinkovitima na Lokalnim izborima 2024. godine, te da je CIK spreman za izbore.
“Koliko je meni poznato, samo na dva ili tri biračka mjesta bilo je nekih problema tehničke prirode, odmah je ispravljeno. Članovi Centralne izborne komisije bili su i u posmatračkim misijama u zemljama gdje se upotrebljavaju biometrijska identifikacija birača i skeneri”, rekao je Šehić.
Prema njegovom mišljenju, upotreba novih izbornih tehnologija spriječit će brojne zloupotrebe, među kojim su slučajevi da jedan birač glasa više puta s različitim ličnim kartama, zatim zloupotrebu neiskorištenih glasačkih listića, falsifikovanje potpisa na izvodu iz Centralnog biračkog spiska, čime se dovodila u pitanje regularnost samog izbornog procesa, odnosno legitimitet samih izbornih rezultata.
“Međutim, pitanje je koliko će ovi izbori biti slobodni, jer kršenje Izbornog zakona i provedbenih akata koje donosi Centralna izborna komisija dešavaju se i prije dana održavanja izbora”, dodao je Šehić te pojasnio da se najčešće dešavaju kupovine glasova, pritisci na birače, prijetnje i ucjene birača.
Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH saglasan je da će nove tehnologije pomoći da izbori budu pošteni u smislu samog brojanja glasova, ali se, prema njegovim riječima, i dalje ne može govoriti da će biti slobodni i fer sa stanovišta zloupotrebe javnih resursa, pritisaka na birače, kupovine glasa.
“Možemo samo govoriti o poštenim rezultatima, onako kako glasač ubaci u kutiju i da bi se najveći dio tih izbornih prevara mogao riješiti kroz tehnologije”, pojasnio je Traljić za Detektor.
Prema njegovim riječima, nove izborne tehnologije bi trebale spriječiti dokazane masovne krađe glasova birača koji nisu izašli na izbore, gdje su u najvećem broju slučajeva članovi biračkih odbora nakon zatvaranja kutija falsifikovali potpise birača koji nisu glasali te ubacivali određeni broj glasačkih listića u kutije.
Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, za Detektor je rekla da s prelaskom na upotrebu specifičnih izbornih tehnologija neće biti manipulisanja u smislu glasanja u ime drugog i glasanja umrlih.
“Dobit ćemo ažurirane podatke o polnoj i starosnoj strukturi te ukupnoj izlaznosti u BiH u toku dana. Podatke o polnoj i starosnoj strukturi nismo ranije imali”, pojasnila je Hadžiabdić.
Hadžiabdić je dodala da po prvi put očekuju efikasne preliminarne rezultate samo nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta na svim nivoima.
Građani vjeruju u nove izborne tehnologije
Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a BiH. Foto: Detektor
Rezultati istraživanja Nacionalnog demokratskog instituta u BiH, predstavljeni na konferenciji za javnost, ukazali su na ogromnu podršku građana BiH uvođenju novih tehnologija u izborni proces, visoka očekivanja od tehnoloških unapređenja tog procesa, ali i strah od mogućih zloupotreba.
Prema rezultatima istraživanja, više od 83 posto građana podržava nove tehnologije u izbornom procesu, a više od 60 posto građana vjeruje da će nove tehnologije smanjiti izborne manipulacije u procesu glasanja i brojanja glasova.
Traljić je naveo da i dalje postoje “spinovanja” da će sada “neko biti pokraden s tehnologijama” te misli da se radi o potpunom izvrtanju teza s obzirom da ćemo i dalje imati sve što smo imali do sada.
“Tehnologije su tu samo da pomognu, da imate jedan dodatni dokaz da se izborna prevara desila, ako se desi. I dalje će se glasovi brojati ručno i u izbornoj noći dobijat ćemo podatke sa skenera”, pojasnio je Traljić.
Kada je u pitanju sam izborni proces, uprkos novim izbornim tehnologijama, prema riječima Šehića, tu neće biti puno izmjena. Navodi kako će se i dalje glasati na način da će se izvršiti identifikacija birača koji dolaze na biralište, potom će se dobiti glasački listić, otići će se u prostor koji je određen za glasanje, a nakon toga glasački listić će se staviti u skener koji će evidentirati rezultate.
“Novina je da se neće moći koristi križići, nego onaj kvadrat koji će biti ispred naziva političke stranke ili kandidata na kandidatskom listu političkog subjekta, on će se morati popuniti”, naglasio je Šehić.
Iskustvo drugih zemalja
Branislav Borenović. Foto: N1
Tehnologije u izbornom procesu nisu ništa novo i njihova djelotvornost se pokazala na izborima brojnih zemalja. Među njima se izdvaja Estonija, koja još od 2005. godine ima glasanje putem interneta.
Arne Koitmae iz Izborne komisije u Estoniji, na konferenciji za javnost je kazao kako ovaj model glasanja funkcioniše bez problema već više od dvije decenije.
“Ukoliko želimo da to funkcioniše kako treba, moramo biti izuzetno pažljivi. Moramo stalno ažurirati naše sisteme i tehnologije kako bismo na pravi način mogli prevazići razne izazove koje te tehnologije nose”, rekao je Koitmae.
Prema njegovim riječima, uvođenje tehnologija ne dolazi bez izazova, što u slučaju Estonije sada predstavlja umjetna inteligencija.
“Značajno je da se izgradi, da se na neki način pokaže da ove tehnologije imaju pozitivan učinak, kako bi se izgradilo povjerenje prema njima među stanovništvom, što znači da nam i podaci i čitav sistem moraju biti transparentni, a sve mora biti vrlo lako provjerljivo i nešto što se lako može verifikovati”, pojasnio je Koitmae.
Dodao je da oni kao agencija ne mogu promijeniti činjenicu da će uvijek biti neke strane koje će podržavati uvođenje ovakvih tehnologija i neke strane koje će biti protiv njihovog uvođenja.
“Ono što mi možemo uraditi jeste da učinimo proces što je moguće transparentnijim te, naravno, učiniti što lakšim za praćenje”, kazao je.
Od država regiona, Crna Gora posjeduje sistem za elektronsku identifikaciju glasača, ali se glasovi i dalje broje ručno. Srbija i Kosovo su u procesu uvođenja novih izbornih tehnologija, a Albanija i Sjeverna Makedonija su u potpunosti uvele tehnologije u svoj izborni proces, gdje je Borenović, kako kaže, ispred Vijeća Evrope, kao poslanik iz BiH, lično posmatarao izbore.
“Bio sam fasciniran kako je to bilo dobro organizovano i kako je na neki način sačuvao sva ta važna pitanja kada je pitanju zaštita podataka, i onoga što se skupi kroz tu vrstu posla”, rekao je Borenović.
