Na konferenciji za medije je glavni federalni tužilac Munib Halilović podsjetio da je zakon kojim je uspostavljen Posebni odjel donesen prije deset godina, da sada rade na rješavanju sukoba nadležnosti, s obzirom da postojeći propisi nisu prepoznavali postojanje Posebnog odjela.
Halilović je kazao da su, unatoč povećanom obimu posla, uspjeli riješiti 27 predmeta na 1.559 krivičnih predmeta. Međutim, kada je u pitanju Posebni odjel, rekao je Halilović, tu su došli u “neočekivanu zonu”.
“Desilo se da smo do Nove godine primili 1.156 predmeta. To je znatno veći broj od očekivanog jer, prema nekim preliminarnim procjenama, od kantona očekivalo se 400, eventualno 500 predmeta”, pojasnio je glavni federalni tužilac.
Istakao je da Posebni odjel ima samo sedam tužilaca, da su dva u procesu imenovanja i da imaju opterećenost gotovo četiri godišnje norme po tužiocu.
“To nešto niti je očekivano, niti je primjereno i nešto je za šta treba tražiti rješenje u budućnosti”, pojasnio je Halilović.
Rekao je da iz njihove analize proizlazi da, po strukturi, težini i zaprijećenoj kazni, dosta zaprimljenih predmeta ne zaslužuje da bude u Posebnom odjelu. Dodao je da su sačinili i prijedlog mogućih izmjena.
“Jedna inicijativa, dosta detaljno urađena, upućena je prema Ministarstvu pravde i ona bi, prema našoj analizi, smanjila broj predmeta za pola”, dodao je Halilović.
Prema njegovim riječima, uzeli su prevelik broj predmeta u istrazi od kantonalnih tužilaštava i vežu ih zakonski rokovi, koji su kratki, i u toj situaciji tužioci su pod prevelikim pritiskom.
“Ovo nije nikakav alibi za rezultat Posebnog odjela”, pojasnio je Halilović.
Glavni federalni tužilac je dodao i da su zatražili od Vlade FBiH da Sudu i Tužilaštvu dodijele još jedan sprat zgrade i dodatni novac.
Zamjenik glavnog tužioca i rukovodilac Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva FBiH Hrvoje Čabrajić se svrnuo na problem preopterećenosti i dodao da nije moguće da jedan tužilac radi na 150 predmeta, te da je, sukladno tome, upućena incijativa za izmjenu zakona. Uočili su, kako je kazao, i da je imovinski cenzus postavljen prenisko.
“Iznos od 100.000 KM je nerealan i prijedlog je da se taj imovinski cenzus podigne na pola miliona”, rekao je Čabrajić.
Ako njihove izmjene budu prihvaćene, pojasnio je Čabrajić, odjel bi se rasteretio za 500 predmeta.
Čabrajić je kazao da po početku rada odjel nije bio potpuno kapacitiran, kako ljudski tako i materijalno-tehnički, i da su podigli nivo koji omogućava neometan rad, ali na minimalnom nivou, koji je potrebno dalje unapređivati.
“Prije svega mislim na popunjavanje upražnjenih tužiteljskih pozicija. Kada mislim na popunjavanje upražnjenih tužiteljskih pozicija, neophodno je voditi računa da te pozicije budu upražnjene kvalitetnim kadrovima, s obzirom da su ostale samo dvije pozicije”, pojasnio je Čabrajić.
Ponovio je da su preuzeli ogroman broj predmeta i da ih je preostalo još za preuzimanje, ali da zbog manjka kapaciteta to nisu uspjeli. Istakao je da je, unatoč svim problemima, Posebni odjel uspio da podigne osam optužnica organizovanog kriminala, visoke korupcije, protiv nositelja pravosudne funkcije, kao i optužnicu u predmetu “Vitezit”.
“Paralelno s podizanjem optužnica, pokrenute su i neke istrage, poput predmeta ‘Aerodrom’, kolokvijalno u medijima nazvanog predmet ‘Spengavanje’, ‘Autoceste’ i ‘Rudnik mrkog uglja Banovići’. Također je značajno istaći da smo preuzeli od Tužiteljstva HNK-a i ‘Jablanicu’, koja je sada u našoj nadležnosti”, dodao je Čabrajić.
