Konferencija na kojoj su predstavljeni ključni nalazi novog Izvještaja o ratnom stradanju Roma, koji je kreirao Romski informativni centar (RIC) “Kali Sara”, započela je minutom šutnje i odavanjem počasti jednom od istraživača na ovom projektu Omeru Gabeli, koji je preminuo dan ranije.
Refik Hodžić, jedan od moderatora, naveo je da je Izvještaj rezultat dugotrajnog i predanog rada istraživača, svjedoka i zajednica koje su odlučile da, uprkos brojnim preprekama, progovore.
“Ono što ovaj Izvještaj pokazuje jeste da stradanje Roma nije bilo sporadično niti slučajno. Oni nisu bili kolateralna šteta. Ono je bilo široko rasprostranjeno i sistematsko, zabilježeno u desetinama gradova i na desetinama lokacija u BiH. Govorimo o ubistvima, nestancima, logorima, seksualnom nasilju i prisilnom radu, i potpunom uništavanju romskih naselja”, naveo je Hodžić.
Amina Kavazović, savjetnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, kazala je da, uprkos tome što je prošlo 30 godina od završetka rata, za mnoge porodice Roma vrijeme nije donijelo potpunu istinu, pravdu niti priznanje njihove patnje.
“Svaka žrtva zaslužuje istinu, svaka porodica zaslužuje pravdu i svako stradanje mora imati svoje mjesto u kolektivnom pamćenju BiH”, rekla je Kavazović i dodala da je romska zajednica tokom rata pretrpjela ogromne gubitke, izgubivši mnoge živote, domove, sigurnost i dostojanstvo.
“Mnogi Romi su ubijeni, protjerani i nestali, a njihova stradanja često nisu bila dovoljno dokumentovana, istražena, ali i priznata”, dodala je.
Sanela Bešić, direktorica RIC-a, kazala je da se o stradanju Roma prvi put počelo pričati prije dvije-tri godine i da je trebalo puno vremena da ih neko čuje.
Predsjednik “Kali Sare” Dervo Sejdić je izjavio da je cilj romskim aktivistima prije svega pravda, pravedna reparacija i sjećanje, te da su Romi do sada šutjeli iz dva razloga.
“Prvo, nije ih niko pitao. Drugo, i danas Romi ne vjeruju institucijama, i to je jedan razlog zašto Romi nemaju nade u pravdu”, rekao je Sejdić.
Naveo je da posjeduju dokaze da su Romi ubijani samo zato što su Romi i jer se oduvijek smatralo da u kućama imaju zlato i novac.
“Kada bi ušli u selo, u naselje, kuće, zločinci bi – uz fizička maltretiranja, silovanja pred članovima porodice – iznuđivali ono što porodica ima. I kad dobiju, da bi uklonili trag, ubijaju, likvidiraju i vrše egzekucije nad tom istom porodicom”, kazao je Sejdić.
Julian Reilly, ambasador Velike Britanije, rekao je da tranzicijska pravda mora uključivati glasove Roma i da prepoznavanje romskih žrtava nije pitanje nametanja narativa stradanja.
“To je pitanje jednakosti pred zakonom, dostojanstva u sjećanju i izgradnje društva u kojem nijedna grupa nije nevidljiva”, dodao je Reilly.
Adnan Kadribašić, ekspert za ljudska prava koji je učestvovao u izradi Izvještaja, ispričao je kako su uspjeli zabilježiti značajan broj svjedočenja o stradanju Roma i da su istraživači saznali da su osobe s kojima su razgovarali prvi put pitane o stradanjima. Kazao je kako su “uspjeli dokazati, kroz izjave žrtava, da su Romi kao grupa targetirani upravo zbog svoje nacionalnosti i da je postojala sistemska namjera uklanjanja grupe, uz dodatni osjećaj nekažnjivosti od strane počinilaca”.
Neke od preporuka izvještaja, prema ekspertici i istraživačici Lejli Hadžimešić, jesu ubrzanje procesa identifikacije žrtava u masovnim grobnicama, istraga specifičnih navoda o zločinima nad djecom, uklanjanje počinitelja s javnih funkcija, kao i procesuiranje rodno zasnovanog nasilja kao zločina protiv čovječnosti. Među preporukama su inkluzija romskih imena na javnim spomenicima, zaštita grobalja kao historijskih dokaza, te formiranje baze podataka o nestalim Romima.
Tužiteljica Tužilaštva BiH Ozrenka Nešković je rekla kako je problematika u Izvještaju ista ona s kojom se susreće i Tužilaštvo te da često ne mogu doći do informacija ukoliko nemaju kontakt s udruženjima.
“Govorim o teškoćama pronalaska žrtava i svjedoka koji mogu dati informacije o žrtvama”, kazala je Nešković i poručila da sve što je dokumentovano treba da dođe, preko Državne agencije za istrage i zaštitu, u Tužilaštvo.
Upitana o procesu identifikacije ostataka iz masovnih grobnica, Nešković tvrdi, kao tužiteljica, da se susreću s loše pripremljenim zahtjevima za ekshumaciju.
“Sud nekad odbije zahtjev za ekshumaciju jer nije dobro obrazložen”, zaključila je Nešković.
Konferencija je organizovana u okviru projekta “Unapređenje učešća Roma u tranzicijskoj pravdi u BiH”, finansiranog sredstvima Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Detektor je ranije, u saradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica i Udruženjem “Kali Sara”, a uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, objavio stranicu posvećenu stradanju Roma u ratu u BiH.
