Iz Suda BiH kažu da pravne posljednice osude, koje nisu navedene u izreci presude, nastupaju po sili zakona i po zakonu ih provode svi organi u čijoj nadležnosti je ovo pitanje.
“Dakle, pravne posljedice osude po sili Zakona, trebaju provesti oni organi, odnosno sudovi u kojima je presuđeni Milorad Dodik upisan kao službena ili odgovorna osoba u bilo kojem pravnom licu uključujući i političke organizacije koje imaju svojstvo pravnog lica. Sud BiH po Zakonu nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osude”, navode iz Državnog suda za Detektor.
Iz Suda BiH kažu da su dobili odgovor Osnovnog suda u Banjoj Luci u kojem su naveli da su donijeli riješenje, koje je pravosnažno od 10. decembra prošle godine, kojim se odbacuje prijedlog Centralne izborne komisije (CIK), a na koje CIK nije ulagao žalbu.
“Sud ističe da je svu relevantnu dokumentaciju, uz informaciju, dostavio VSTV-u BiH”, stoji u odgovoru Sud BiH.
Na upit jesu li obavješteni da je Osnovni sud u Banja Luci odbio da izbriše Dodika iz registra političkih subjekata i jesu li pokrenute aktivnosti, odgovoreno je da na upite medija slične prirode, VSTV “ne tumači propise koji regulišu njegovo eventualno buduće postupanje u konkretnim stvarima”.
“Dodatno, upućujemo Vas da se obratite Sudu Bosne i Hercegovine u vezi sa pitanjem postupanja Osnovnog suda u Banja Luci po dopisu Suda BiH”, navedeno je iz VSTV-a.
Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
On je osuđen na godinu dana zatvora, te mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.
Ranije je Detektor pisao da Osnovnom sudu u Banjoj Luci nije jasno da li CIK traži od njih da pokrenu postupak promjene podataka u registru za SNSD, a nakon što je Državni sud naveo da CIK nije u potpunosti proveo presudu protiv Dodika.
Sutkinja Sena Uzunović je u svom pismu CIK-u BiH dostavljenom 20. oktobra 2025. godine, između ostalog, istakla da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude u predmetu protiv Dodika, odnosi na “prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog”.
Upozorila je da je presuda protiv Dodika postala pravosnažna 12. juna 2025. godine, te da on ne može obavljati nijednu službenu dužnost ili posao.
Ranije su iz CIK-a kazali da su oni dobili rješenje Osnovnog suda u Banjoj Luci, ali je Kolegij zaključio da ono treba biti proslijeđeno Sudu BiH, na ruke sutkinje Uzunović. Kako su rekli, oni su i ranije dopise Suda BiH proslijeđivali Osnovnom sudu Banja Luka na eventualna postupanja, jer oni ne brišu iz registra političkih stranaka niti imaju ulogu u tome, odnosno naveli su da su nenadležni.
