Nedjelja, 22 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Iz Osnovnog suda Banja Luka za Detektor je odgovoreno da je vijeće od troje sudija donijelo rješenje kojim vraća CIK-u podnesak od 22. oktobra 2025. godine radi ispravke i dopune.

“Tako što će se u istom jasno odrediti da li se radi o prijedlogu tog organa za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija koji vodi ovaj sud, a koji se odnose na političku organizaciju Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u roku od osam dana od dana dostavljanja ovog rješenja, sa napomenom da će se smatrati da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku, a ako bude vraćen bez ispravke, odnosno dopune, odbaciće se”, naveli su iz Osnovnog suda Banja Luka.

Osnovni sud Banja Luka Detektoru nije dostavio sudsku odluku. Kako su naveli, Sud je zaključio da bi iz objavljivanje tražene informacije mogla proisteći štetna posljedica u vidu ometanja i otežavanja primjene zakona i zaštite sudskih postupaka svih instanci. Iz toga razloga su, kako su pojasnili, objavili samo dispozitiv rješenja.

Kako je za Detektor potvrđeno iz CIK-a, oni su dobili rješenje Osnovnog suda u Banjoj Luci, ali je Kolegij zaključio da ono treba biti proslijeđeno Sudu BiH, na ruke sutkinje ovog suda Sene Uzunović. Kako su rekli, oni su i ranije dopise Suda BiH proslijeđivali Osnovnom sudu Banja Luka na eventualna postupanja, jer oni ne brišu iz registra političkih stranaka niti imaju ulogu u tome, odnosno naveli su da su nenadležni.

Detektor nije dobio tražene odgovore od Suda BiH, koji smatra da CIK nije u potpunosti postupio po dopisu i presudama koje su toj instituciji dostavljene 1. augusta 2025. godine, a nakon potvrđene prvostepene presude Dodiku, bivšem predsjedniku Republike Srpske.

Sutkinja Sena Uzunović je u svom pismu CIK-u BiH dostavljenom 20. oktobra 2025. godine, između ostalog, istakla da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude u predmetu protiv Dodika, odnosi na “prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog”.

Upozorila je da je presuda protiv Dodika postala pravosnažna 12. juna 2025. godine, te da on ne može obavljati nijednu službenu dužnost ili posao.

Ona je tada u dopisu dodala kako političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica.

Na posljednjoj vanrednoj sjednici Ustavni sud BiH je odbacio kao nedopuštene Dodikove apelacije u vezi s izjavama javnih zvaničnika datih tokom njegovog suđenja, kao i protiv rješenja Suda BiH o prestanku mandata i odluke Centralne izborne komisije.

Kako stoji u saopštenju, Ustavni sud je naveo da je u konkretnom slučaju CIK po službenoj dužnosti proveo postupak utvrđivanja prestanka Dodikovog mandata predsjednika RS-a i da je proveden u skladu s relevantnim odredbama Izbornog zakona BiH nakon što je donesena osporavana drugostepena presuda Suda BiH, odnosno nakon što je osuđujuća presuda protiv Dodika postala pravosnažna.

Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

On je osuđen na godinu dana zatvora, te mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Najčitanije
Saznajte više
Naredne sedmice premijera filma “Fahrudin” na Federalnoj televiziji


Kratki animirano-dokumentarni film o dječaku Fahrudinu Muminoviću, koji je preživio strijeljanje i ostao bez oca tokom masovne egzekucije u Orahovcu u julu 1995. te nastavio živjeti s traumom genocida, imat će televizijsku premijeru na Federalnoj televiziji 25. novembra.
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Neustavna zabrana isticanja simbola Armije BiH u Republici Srpskoj
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu