Urednica Džana Brkanić, te novinarka i autorica istraživanja Azra Husarić Omerović predstavile su istraživanje „Milioni iz budžeta Republike Srpske za antirodna udruženja“ za čije potrebe su se novinari Detektora pridružili se zatvorenoj Viber grupi bijeljinske organizacije koja je inicirala povlačenje zakona koji štiti žene od nasilja.
Husarić Omerović je rekla kako je Detektor uradio ovu priču kako bi ukazao na posljedice koji antirodni pokreti stvaraju u društvu, naročito u pogledu prava LGBT skupine, odnosno prava žena u društvu.
„Željeli smo da pokažemo kolika je mapa, baza antirodnih porkreta u BiH, koliko imamo organizacija u BiH, koliko imamo pojedinaca u našem društvu koji se nastoje kroz određene aktivnosti boriti protiv ženskih ili rodnih prava u BiH“, rekla je Husarić Omerović.
Navela je kako je Detektor došao do podataka da u BiH postoji više od deset organizacija koje se diretkno bore protiv abortusa, te ukazala da su postojala tri savjetovališta za neželjenu trudnoću u BiH, te se finansirala od organizacije sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama.
„Ta savjetovališta su na svojim stranicama imali isključivo isposvjesti o neželjenim efektima abortusa i na neki način pokušali prepadati žene koje dolaze na njihovu stranicu i ukazivati na negativne posljedice abortusa“, rekla je Husarić Omerović i dodala da su ova savjetovališta nakon objavljivanja Detektora izmijenili sadržaj na svojim stranicama od ispovjesti do netačnih navoda o antibaby pilulama.
Detektor je uspio da se pridruži grupi i tokom duže od godinu i po imao je uvid u poruke koje su članovi razmjenjivali. Među porukama bile su i one kako da se izbjegne vakcinacija djece, kojima se negiraju prava žena, kao što je pravo na abortus, a također i poruke usmjerene protiv LGBT+ zajednice.
Ovo udruženje, s još deset sličnih antirodnih iz Republike Srpske, primilo je za svoj rad, kojim se uskraćuju ljudska prava, iz lokalnih budžeta u tom entitetu u posljednjih pet godina više od dva miliona konvertibilnih maraka, što je više od 1.250 prosječnih plata u BiH. Neka od ovih udruženja, pokazalo je istraživanje, održavaju bliske odnose s Rusijom.
Brkanić je tokom predstavljanja istraživanja ukazala kako upravo u trenutku ove prezentacije jedna od organizacija iz Hercegovine vodi kampanju protiv abortusa ispred Sveučilišne klinike u Mostaru.
„Kao žena, majka, novinarka, osoba svaki put se zapitam kada vidim njihove objave i kada smo radili na ovom istraživanju, šta to znači za jednu ženu koja je danas krenula da se raspita, da razgovara o mogućnostima za abortus. Šta to znači za ženu koja je pošla po zdravstvenu uslugu koja je za nju intimna i nailazi na skupinu ljudi koji se mole, koji pokazuju fotografije fetusa, plastične bebe i ukazuju na to da žele da ona i sve druge žene budu pod njihovim uticajem i odustanu od eventualne želje za abortusom“, rekla je Brkanić.
Ona je također ukazala i na status novinarki koje su izložene različitim pritiscima i koje kontitnuirano ostaju uskraćene za informacije koje bi trebale biti javno dostupne.
Brkanić je ukazala kako je Detektor izvještavao i o selefijskim daijama koje šire mržnju prema ženama interpretiranjem islamskih propisa i tumačenjem vjere opravdavaju i sami vrše fizičko nasilje nad ženama, kako smatraju stručnjaci.
Profesorica Pravnog fakutleta u Sarajevu Jasna Bakšić-Muftić je navela da je čak tokom rata 1993. godine u BiH postojao jak „pro life“ pokret, te da se malo toga promijenilo do današnjeg dana.
Antirodni pokreti, kako je kazala ona, koji su globalni fenomen povezan sa krajnjom desnicom, nisu mimoišli nijedan dio svijeta gdje se ne mogu pratiti talasi i odjeci te kampanje.
„Posebno za BiH jeste uzimanje u kontekst da smo postkonfliktno društvo i vrlo krhka država sa krhkim institucijama“, pojasnila je Bakšić-Muftić.
Utjecaji koji dolaze sa strane podrivaju, prema njoj, u pokušaj legitimacije.
„Uvoz i način na koji se prelama u BiH urušava kredbilitet institucija koje djeluju. Ono što postoji na zajedničkoj osnovi u BiH kao vrijednost se pokušava dovesti u pitanje“, rekla je ona.
Na početku dijaloga kojeg su organizovali UNDP i Agencija za ravnopravnost polova BiH pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, u okviru Zajedničkog programa Gender Equality Accelerator povodom Međunarodnog dana žena skrenula se pažnja na žensko liderstvo, rodnu ravnopravnost i pristup pravdi.
Renaud Meyer, rezidentni predstavnik UNDP-a je kazao kako se nalazimo u paradoksalnom vremenu.
„S jedne strane bosanske žene postižu nevjerovatne nivoe obrazovanja i profesionalnih postignuća, a opet s druge strane u mnogim društvima, uključujući i ovo, svjedoci smo porasta konzervativnih narativa, pažljivo organizovanih i dobro finansiranih kampanja koje pozivajući se na strah i ogorčenost žele ograničiti učešće, liderstvo i pravo žena“, rekao je Meyer.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić je navela, između ostalog, kako liderstvo dolazi kada se zajednički kreiraju promjene koje mijenjaju društvo.
„Prava žena ne smiju ostati simbolična. Ona moraju biti stvarna, praktična i provodiva u praksi“, dodala je Filipović-Hadžiabdić.
Jo-Anne Bishop, predstvanica UN Women je napomenu da smo svjedoci rastućeg “backlash-a” protiv rodne ravnopravnosti i prava žena.
„Vidimo da se upitnim smatra teško zarađeni napredak, plitike rodne ravnopravnosti se stalno kritikuju, a narativi koji diskredituju koncept rodne ravnopravnosti su vidjljivije više nego ikada“, rekla je ona.
Nakon prezentacije Detektorovog istraživanja održana je i panel diskusija.
