Iz Tužilaštva su u pismenom odgovoru kazali da svi građani i organizacije koji imaju saznanja o boravku državljana BiH na stranim ratištima bilo gdje u svijetu, mogu informacije prijaviti nadležnim agencijama za provedbu zakona.
Advokat iz Sarajeva Senad Bilić objasnio je da je počinjeno krivično djelo pridruživanja stranom ratištu, te da Bosna i Hercegovina može tražiti njegovo izručenje zbog procesuiranja.
“Možemo tražiti izručenje putem međunarodne pravne pomoći. Preko našeg Ministarstva pravde zatraži se od Ministarstva pravde Ukrajine, da Sud u Ukrajini zakaže ročište, pozove ga i dobije zamolnicu našu”, pojasnio je za Detektor advokat.
Ovo je jedna od procedura kojom bi Selver Hrustić, kojeg su ukrajinske snage zarobile kao ruskog vojnika, mogao biti izručen u BiH.
Za njegov slučaj se saznalo 17. januara, kada je ukrajinski portal United24 Media objavio njegovu ispovijest u kojoj je otkrio da se ruskoj vojsci pridružio u septembru 2025.
Na zvaničan upit Detektora o njegovom slučaju nisu odgovorili iz ministarstava vanjskih poslova i pravde.
Detektorov izvor iz Ministarstva vanjskih poslova BiH objasnio je da, prema procedurama, Ukrajina može zatražiti informacije o Hrustiću i također obavijestiti Minsitarstvo pravde BiH o hapšenju državljana ove zemlje.
“Sve zavisi od zakona u Ukrajini i načina postupanja u tom slučaju, da li će dopustiti to izručenje, da li će ga smatrati kao ratnog zarobljenika, pa ga bez obzira na to što je državljanin treće zemlje, uslovno rečeno razmijeniti, u ruskoj razmjeni sa zarobljenicima. To je pitanje za Ukrajince, na koji način oni postupaju”, objasnio je izvor Detektora.
Ministarstvo vanjskih poslova bi bilo uključeno, kako je objašnjeno, ali samo kao posrednik u slučaju da Ukrajina zatraži od Ministarstva neke podatke, te bi bili posrednici u prenošenju tih podataka nadležnom ministarstvu sigurnosti ili nekoj drugoj instituciji, u zavisnosti od toga šta je zatraženo.
Procedure su takve i da Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine obavještava nadležnu ambasadu BiH, uz jednu iznimku.
Nadležni organi Ukrajine, prema riječima Detektorovog izvora, nisu dužni da obavještavaju organe u BiH ukoliko zarobljenik kaže da ne želi asistenciju ambasade BiH.
“Ako bi se porodica obratila našoj ambasadi (u Ukrajini), onda bi trebalo da reaguje Ministarstvo vanjskih poslova”, objašnjava se.
Ambasada BiH u Ukrajini također nije odgovorila Detektoru.
Prema Krivičnom zakonu BiH, onaj ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, paravnojnoj ili parapolicijskoj formaciji izvan BiH može biti kažnjen zatvorom od najmanje tri godine.
Za regrutaciju ili organiziranje drugih radi pridruživanja u takvim formacijama u stranim ratovima kazne su strožije.
Ministarstvo pravde BiH do objave ovog teksta nije odgovorilo na upit Detektora, kao ni Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine.
U intervjuu sa ukrajinskim portalom United24 Media Hrustić je rekao da mu je obećano da neće biti raspoređen na front, ali da je odmah upućen na ratište. Njega su nepoznatog datuma zarobile ukrajinske snage.
Njegov otac Fahrudin Hrustić je za Detektor kazao da ne odobrava odlazak u rusku vojsku, te da nije znao da mu je sin postao ratni zarobljenik.
Nedavno istraživanje Detektora otkrilo je kako izgleda proces regrutacije dobrovoljaca s Balkana putem društvenih mreža, te ko su osobe koje organiziraju ove aktivnosti u Rusiji i Ukrajini.
Neki od dobrovoljaca se sumnjiče i za ratne zločine u Ukrajini. Kako je potvrđeno za Detektor iz ukrajinskog Državnog tužilaštva, ta institucija je 2024. od BiH tražila informacije o 12 neimenovanih državljana BiH koji se sumnjiče za ratne zločine u ovoj državi. Informacije o njihovom statusu, kako su naveli, nisu dobili.
