This post is also available in: English
Nedjelja je, 23. novembar, i u Banjoj Luci traje praznik demokratije – vanredni izbori za predsjednika Republike Srpske, nakon što je sa ove pozicije smijenjen Milorad Dodik zbog presude za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Iako s najmanjim odzivom u posljednjih 18 godina, u ove izbore usmjerene su brojne oči iz cijelog svijeta zbog smjene dugogodišnjeg prvog čovjeka entiteta, poznatog po podršci Rusiji.
Ali dok mediji i organizacije civilnog društva izvještavaju o rezultatima, borbi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i opozicije, te prebrojavanju glasova, u pozadini izbora Detektor otkriva kako je u Banju Luku stigla sankcionisana ruska medijska kuća, koju vlade SAD-a, Velike Britanije i EU označavaju kao medij koji širi rusku propagandu, te vrši zlonamjerne aktivnosti usmjerene ka podrivanju izbora u cijelom svijetu.
Nakon što je i ranije posjećivao Banju Luku, Detektor sada može potvrditi kako je tokom i nakon vanrednih izbora u ovom gradu boravio Mihail Zvinčuk, prvi čovjek ruskog propagandističkog medija Rybar, koji svoj utjecaj širi na društvenim mrežama.
Komentarišući ovu posjetu, iz Ambasade Ukrajine su za Detektor naglasili kako je važno da BiH, uz suvereno pravo da donosi odluke o ulasku i boravku stranih državljana na svojoj teritoriji, nastavi s najvećom pažnjom i u skladu s međunarodnim standardima i obavezama koje je preuzela razmatrati pitanja slična dolasku Zvinčuka u našu zemlju.
Iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva, u kojem je Zvinčuk na listi sankcija od 9. decembra, za Detektor su upozorili na opasne veze ovog ruskog medija.
“Rybar djelimično koordinira predsjednička administracija, dobijaju finansije od ruske državne korporacije Rostec, a sarađuju i sa članovima ruskih obavještajnih agencija”, naveli su iz ove ambasade u pisanom odgovoru za Detektor.
Prema informacijama koje su za Detektor potvrdili iz izvora bliskih obavještajnim službama, Zvinčuk je u BiH ušao 23. novembra, na dan vanrednih izbora. Iako svakodnevno na svojim društvenim mrežama izvještava o svojim aktivnostima, ovu sa svojim pratiteljima nije podijelio dok izbori nisu bili gotovi.
Dan kasnije, na kanalima medija Rybar objavljena je njegova videoanaliza izbornog procesa u Republici Srpskoj. Ovog puta Zvinčuk se maknuo iz svog standardnog studija, te je stajao ispred zgrade Vlade RS-a u Banjoj Luci. Snijeg na objavi iza njega, zastave, kao i tekst njegove analize, potvrđuju da je video snimljen u vrijeme izbora u ovom gradu.
U ovom snimku Zvinčuk analizira šta su pokazali izbori i zašto, prema njegovom mišljenju, stare političke strategije više nisu potrebne, tvrdeći da su ovi izbori pokazali nove trendove.
“Tradicionalni model mobilizacije birača brzo gubi svoju efikasnost. Rekordno niska izlaznost bila je posljedica toga što društvo jednostavno nije bilo pripremljeno za neočekivanu izbornu kampanju, a stari mehanizmi angažmana više ne funkcionišu”, zaključio je Zvinčuk.
Mihail Zvinčuk ispred zgrade Vlade RS-a u Banjoj Luci analizira izbore. Foto: Detektor
Situaciju u RS-u uporedio je sa “azijskim proljećem”, kada su mlađe generacije u Nepalu i Madagaskaru 2025. godine izašle na proteste, za koje su mobilisane putem društvenih mreža, zaobilazeći tradicionalne strukture utjecaja.
“Republika Srpska se našla u slično ranjivom položaju. Izbori su nametnuti izvana i održani kada društvo nije bilo spremno”, dodao je Zvinčuk.
Naveo je i da su aktuelni izbori formalno učvrstili Dodikov kurs, ali da se RS suočava s novom političkom realnošću, gdje ishod procesa nije određen poznatim institucijama, već brzinom prilagođavanja tehnologijama digitalnog utjecaja. To, dodaje, pokazuje da samo okruženje mijenja politiku.
Istog dana, Rybar je objavio i jednu od svojih prepoznatljivih infografika, s detaljnom analizom izbora u RS-u, navodeći kako je na izborima obezbijeđena pobjeda Milorada Dodika, ali da je ključno pitanje “da li će novi vođa entiteta hrabro braniti prava svog naroda” kao prethodnik.
Dan ranije, isti Telegram kanal podijelio je rezultate izbora u RS-u, s naslovom “Kurs ka autonomiji”. U kraćoj analizi pojašnjavaju kako će novi predsjednik entiteta zadržati nezavisni kurs i nastaviti da brani autonomiju entiteta.
“Upravljačima u Briselu i njihovim poslušnicima u Sarajevu biće mnogo teže izvršiti pritisak na ‘obnovljeno’ rukovodstvo. Uostalom, sada je sve prema zakonu (iako nametnutom izvana)”, zaključeno je u ovoj analizi.
Zvinčuk je javnosti odranije poznat kao osoba koju nekoliko demokratskih vlada, uključujući i Ukrajinu, označava ruskim propagandistom. Za njega je Washington Post ranije otkrio kako je riječ o bivšem vojnom prevodiocu u press službi ruske vojske, s oficirskim činom. On je na ovoj poziciji, navodi se, radio u Iraku i Siriji te je 2018. godine, nezadovoljan nedostatkom kvalitetne analize o Bliskom istoku, pokrenuo Rybar, koji je finansirao Jevgenij Prigožin, šef zloglasne privatne vojne kompanije “Wagner”.
Njegov utjecaj širio se brzo i uskoro je Zvinčuk ustvrdio kako Rybar ima povezanu svjetsku mrežu koja se sastoji od više od 250 kanala na 28 jezika. Osim kroz medije, Zvinčuk je svoj utjecaj širio i organizirajući različite edukacije, a Detektor je u ranijem istraživanju otkrio kako je tokom 2024. godine dolazio u Banju Luku, sastajao se s direktorima vladinih agencija i najavljivao da će Rybar pokrenuti medijsku školu i saradnju s domaćim fakultetima.
Ova saradnja nikada, barem zvanično, nije realizirana, a svaka od posjeta Zvinčuka ovom bh. gradu obavijena je velom tajni. Za Detektor je potvrđeno da je on u ovom bh. gradu boravio i od 2. do 5. maja 2025. godine, ali ponovo bez pojašnjenja razloga njegove posjete.
Zvinčuk nije odgovorio na upite novinara Detektora o novoj posjeti Republici Srpskoj, koji su mu upućeni putem zvaničnih kanala Rybara, kao ni na pitanja da li je posjeta bila povezana s organiziranjem njegove medijske škole u ovom bh. entitetu.
Pretraživanjem Zvinčukovih i Rybarovih mreža Detektor je utvrdio kako su od početka septembra 2025. na kanalima ovog medija intenzivirane objave o novoj medijskoj školi koju organiziraju. Tako je 9. septembra objavljeno kako medijska škola Rybar počinje novu akademsku godinu i obuke. U oktobru ove godine su najavili i organizovanje unikatne medijske škole za strane studente, u saradnji s Fakultetom za međunarodne odnose i Vijećem bivših studenata Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose.
Objava o završetku Rybarove medijske škole u Kirgistanu. Foto: Screenshot/VK
Slične medijske škole Rybar održava od 2024. godine u različitim zemljama, poput Kirgistana. Tako je 10. decembra 2025. objavljena informacija o završetku druge generacije Rybarove medijske škole u Kirgistanu, gdje je Zvinčuk učesnicima uručio certifikate o uspješno završenoj školi “Telegram blogginga, podcasta i video blogginga”. Takva obuka nastavljena je i u online formatu tokom 2025. godine, a u junu su izvijestili kako su u glavnom gradu ove zemlje Biškeku otvorili redovnu medijsku školu s lokalnim partnerom.
Baktygul Chynybaeva, kirgistanska novinarka koja živi i studira u Sjedinjenim Američkim Državama, navodi za Detektor kako ruski medijski utjecaj, posebno u smislu ponovnog educiranja novinara, ali i educiranja studenata novinarstva, postaje široko rasprostranjen fenomen u njenoj domovini.
“Zvaničnici u Kirgistanu podržavaju ruske ‘obrazovne’ i ‘medijske’ inicijative, a ako neko iz kirgiskog društva počne da ih kritikuje ili se žali, posljedice su jasne – bit će pritvoreni pod optužbom za ‘podsticanje masovnih nemira’, što može rezultirati kaznom zatvora do šest godina”, pojašnjava Chynybaeva.
Zvinčuk je, od 2024. godine, školu kakvu je planirao održati i u Republici Srpskoj organizirao u Kirgistanu, Uzbekistanu i Azerbejdžanu, a profesori s fakulteta novinarstva ohrabrivali su studente da prisustvuju, navodeći da je materijale za nastavu kreirao Moskovski državni univerzitet. To je, navodi sagovornica Detektora, zvučalo kao dobra prilika jer je Zvinčukov kurs, također, obećavao studijsko putovanje u Moskvu.
“Zvinčuk je također organizovao nekoliko obuka za ‘novinare’ u Centralnoj Aziji, kako bi ih naučio kako da se odupru ‘zapadnom utjecaju’ na društvenim mrežama. Većina ovih pseudonovinara ne dolazi iz nezavisnih medija; oni su ili blogeri ili vlasnici fabrika trolova”, dodaje Chynybaeva.
Detektor je otkrio da se Zvinčuk netom prije ulaska na teritoriju BiH u novembru 2025. nalazio u Srbiji, gdje se od 22. do 24. novembra održavao festival dokumentarnog filma, u organizaciji sankcionisanog ruskog vladinog medija Russia Today. Isti festival održan je i nekoliko dana ranije u Istočnom Sarajevu, kada su novinari Detektora zabilježili dolazak visokih zvanica i pohvale na račun ruske agresije na Ukrajinu.
Iz Drvengrada na Mećavniku, gdje je kontroverzni režiser Emir Kusturica ugostio festival pod nazivom “RT.dok: Vrijeme naših heroja”, Zvinčuk je poručio da je festival održan u kontekstu napetih političkih procesa u regiji, prvenstveno zato što “Kosovo i Metohija, kao i Republika Srpska, ostaju veoma osjetljive tačke pritiska na Rusiju”.
Dodao je da su ove teritorije postale “taoci veće geopolitičke igre”, kojom se vrši pritisak na Rusiju.
“Danas je RS posebno meta. Naprimjer, već su kružile glasine o želji Zapada da uspostavi američku bazu u RS-u. Posljedice takve ‘opcije’ srednjoročno i dugoročno su očigledne – region će početi da se preoblikuje kako bi odgovarao stranim interesima”, pojasnio je Zvinčuk u izjavi koja je objavljena na kanalima Rybara na VKontakte, ruskoj alternativi Facebooka.
Zvinčuk na festivalu ruskog filma u organizaciji RT-a, Mećavnik. Foto: Screenshot/Telegram
Upravo ovakve “glasine”, kako ih ocjenjuje Zvinčuk, odnosno dezinformacije i neprovjerene tvrdnje, glavno su oružje kojim se Rybar služi u svom svakodnevnom izvještavanju. Zapadni Balkan u fokusu je ovog medija već nekoliko godina, a sam Zvinčuk redovno negira genocid u Srebrenici, najavljuje rat na Balkanu i dolazak Rusije na Dunav.
Ali regija Zapadnog Balkana nije jedina u kojoj je Zvinčuk s Rybarom pokušavao širiti svoj utjecaj, zbog čega su prepoznati kao osoba i medij čije aktivnosti potkopavaju načela demokratije.
Tako su američke vlasti u oktobru 2024. ponudile nagradu od deset miliona dolara za informacije koje bi dovele do identifikacije ili lociranja 19 osoba povezanih sa Rybarom, među kojima i Zvinčuka. Sve njih SAD sumnjiče za namjerno miješanje u izbore u Sjedinjenim Američkim Državama.
“Rybar upravlja propagandnim kanalima #HOLDTHELINE i #STANDWTHTEXAS kako bi promovirao političke interese ruske vlade u SAD-u”, navedeno je u opisu nagrade koju nude američke vlasti.
Osim aktivne potrage američkih vlasti, Rybar su sankcionisale i vlasti Evropske unije i Velike Britanije.
Na listu evropskih sankcija Rybar je dospio u junu 2023. zbog podrške akcijama koje potkopavaju i prijete teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine. Dodaje se kako je sam Zvinčuk član radne grupe koju je ruski predsjednik Vladimir Putin osnovao u decembru 2022. godine radi koordinacije mobilizacijskih napora Rusije u pružanju podrške ratu protiv Ukrajine.
Iz Službe za vanjske poslove EU u Bruxellesu za Detektor su ranije pojasnili da su ruski napori širom svijeta da destabilizuju zemlje, uključujući i one na Zapadnom Balkanu, vrlo ozbiljna tekuća aktivnost, posebno izdvajajući Zvinčuka kao primjer ovakvih operacija.
“Bilo kakva saradnja između njega, njegovih saradnika i vlasti RS-a bila bi ne samo neprihvatljiva nego jasno kršenje postojećih sankcija EU na koje se BiH također obavezala”, objasnio je u novembru 2024. Peter Stano, glasnogovornik EU za vanjske poslove i sigurnost.
Zbog istih, hibridnih akcija, 9. decembra 2025. vlasti Velike Britanije sankcionisale su Rybar i Zvinčuka, navodeći da predstavljaju hibridne prijetnje dizajnirane da, kao dio ruskog informacionog rata, oslabe kritičnu nacionalnu infrastrukturu, potkopaju interese države i miješaju se u demokratiju.
“Rybar je medijska kompanija koju finansira Vlada Rusije, a koja skriva svoje veze s ruskom državom, dok istovremeno vodi tajnu mrežu za manipulaciju informacijama i miješanje (FIMI), osmišljenu za promoviranje međunarodne podrške ilegalnoj invaziji na Ukrajinu i miješanje u globalne demokratske procese, uključujući izbore u EU i Moldaviji”, navode iz Ambasade Velike Britanije u BiH u pisanom odgovoru za Detektor.
Dodaju kako Rybar koristi klasične taktike manipulacije Kremlja, uključujući lažne “istrage”, sadržaj vođen vještačkom inteligencijom, kako bi brzo reagirao na globalne događaje i oblikovao narative u korist Kremlja.
Na isti način na Rybar upozoravaju i iz Ambasade Ukrajine u BiH, navodeći kako pomno prate pitanja u vezi sa osobama i organizacijama koje se nalaze na listama sankcija, u cilju zaštite međunarodnog pravnog poretka, demokratskih procesa i sigurnosti.
“Smatramo važnim osigurati odgovoran i pažljiv pristup slučajevima u kojima se osobe povezane s aktivnostima koje potpadaju pod sankcione režime naših međunarodnih partnera nalaze na teritoriji država koje iskazuju posvećenost evropskim vrijednostima i međunarodnom pravu”, pojašnjavaju iz Ambasade Ukrajine u BiH za Detektor.
Zvinčuk je u BiH boravio nekoliko dana nakon izbora, do 28. novembra, a Detektor je potvrdio da se nije nalazio na listi registrovanih posmatrača za izbore u RS-u.
Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo za Detektor je kazao kako je dolazak osoba poput Zvinčuka u BiH visok hibridni rizik, koji ima sigurnosno-obavještajnu dimenziju, ali i nosi problem neusklađenosti BiH sa sankcijama EU.
“Dodatna dimenzija je činjenica da se on kao sankcionisani akter slobodno kreće, sastaje s drugim osobama, šalje signal da je BiH ‘sigurna zona’ za aktere pod sankcijama EU ili drugih partnerskih zemalja”, dodao je Turčalo, napomenuvši da je takav obrazac već viđen s protjeranim ruskim diplomatama koji su utočište pronašli u BiH. Kako je Detektor već pisao, neki od ruskih diplomata, koji su protjerani iz EU nakon invazije na Ukrajinu, akreditovani su u Ambasadi Rusije u BiH.
Zbog svega navedenog, Turčalo smatra da su sigurnosne agencije u BiH trebale, ukoliko već nije zabranjen ulazak u BiH, izvršiti sigurnosne i provjere osnova ulaska i boravka, te evidentiranje kontakata s javnim institucijama ili funkcionerima.
Zbog toga Turčalo smatra da je potrebno fokusirati se na izgradnju otpornosti, jer utjecaj aktera poput Zvinčuka ne dešava se samo tokom posjete, nego postoje i drugi problemi.
“Dezinformacije u i o BiH u praksi najviše amplificiraju regionalni i domaći političari i mediji prenoseći njihove izjave bez bilo kakvog kritičkog osvrta. Najbolje mjere padaju u vodu ako se širenje dešava na takav način”, zaključio je Turčalo.
