Za potrebe kreiranja Baze, analizirano je više od 980 pravosnažnih sudskih presuda, uključujući odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Državnog suda i drugih sudova iz Bosne i Hercegovine, kao i regije, koje se odnose na ratne zločine počinjene u periodu 1992.–1995.
Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija (UN) u Bosni i Hercegovini, kazala je da joj je drago što je UN imao priliku da podrži BIRN BiH u ovom revolucionarnom radu na podučavanju o historiji BiH koje je zasnovano na činjenicama.
“Moram reći da su mladi zaista presudni za utvrđivanje novog narativa o prošlosti, i našoj budućnosti. Novije istraživanje UN-a pokazuje da su mladi više pesimistični kada se radi o pitanju pomirenja između različitih zajednica, što još više potvrđuje važnost obrazovanja zasnovanog na činjenicama, kako bi mladi bili u mogućnosti da objektivno razumiju šta se sve dešavalo u prošlosti, tokom rata”, rekla je Spence.
Dodala je da generalni sekretar UN-a putem Fonda za izgradnju mira blisko sarađuje s BIRN-om na ovom programu i drago joj je što su nadleženi organi prihvatili ovaj program.
“Mi bismo željeli da sve obrazovne institucije u cijeloj državi prihvate i podrže ovaj program kako bi se obrazovanje zasnivalo na činjenicama”, zaključila je Spence.
Melisa Forić Plasto. Foto: Detektor
Ranije su pojedina kantonalna ministarstva obrazovanja već pružila podršku projektu koristeći priručnik izrađen kao dio ove baze, namijenjen nastavnicima, a koji je ranije sadržavao samo presude Haškog tribunala. Danas je novom bazom taj priručnik proširen.
Autorica Priručnika Melisa Forić Plasto je izjavila da danas prisustvuje važnom danu, kada će se, uz Bazu podataka, predstaviti Priručnik za nastavnike, kao ideja kako sav materijal iz Baze na najbolji način prezentirati u školskim programima, na nastavi historije, ali i u drugim predmetima.
“Napravljen je jedan niz aktivnosti, za svaku od regija koje se nalaze u samoj Bazi, koji tretira različite oblike zločina, ali iz perspektive koja šalje jednu univezalnu poruku koliko je rat pojava koja dehumanizira društvo i cijeli ljudski život i ima poruku mira da se to više nikad i nigdje ne ponovi”, navela je Forić Plasto.
Poseban aneks o genocidu u Priručniku predstavio je istraživač i jedan od autora Hikmet Karčić, koji je namijenjen svima koji žele opširnije izučavati ovu temu.
Forić Plasto je dodala da je ključno u korištenju Priručnika upotreba ličnih svjedočenja preživjelih kojima se dala ljudska perspektiva ratu koju često ne vidimo u udžbenicima i programima, jer je to uglavnom bilo predstavljeno statistički, dajući podatke o žrtvama bez da se čuo njihov glas.
Hikmet Karčić. Foto: Detektor
Novinari Detektora su za potrebe Baze izradili videe prilagođene za prikazivanje mladima, gdje je posebna pažnja posvećena montaži, u kojoj nema scena neprilagođenih maloljetnicima.
Izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je istakao značaj prisustva nastavnika, predstavnika ministarstava obrazovanja i pedagoških zavoda na predstavljanju Baze, koja je sada, pored haških, dopunjena i domaćim i regionalnim presudama.
“Ovo je jedinstvena platforma koja nam omogućava da podučavamo historiju prema jedinstvenoj metodologiji za bilo koju od opština u BiH. I zaista nam daje određenu platformu da na jednak način pokušamo osmisliti na koji način se može raditi”, rekao je Džidić.
Zaključio je da ovo nije gotov materijal, nego otvaranje partnerskog procesa koji omogućava da krenemo na strukturiran način razgovarati o podučavanju historije, stoga je pozvao struku da se uključi i dalje skupa razvija materijale iz ove baze.
Hasan Hasanović iz Memorijalnog centra Srebrenica je naveo da je sanjao da ćemo doći do faze da pišemo edukativne sadržaje na djecu. Memorijalni centar je, kako je rekao, u zadnjih pet do šest godina učinio iskorak i napravio izložbe, naučnoistraživačke projekte i usmenu historiju koja služi u obrazovne svrhe.
“Stvorena je baza zajedno sa sudski utvrđenim činjenicama, da imamo ogroman ‘bazen’ informacija da podučavamo našu djecu i da se rade istraživanja”, naveo je Hasanović.
Diskusija o priručniku. Foto: Detektor
Haris Rovčanin i Džana Brkanić, urednici iz BIRN-a BiH, predstavili su Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH te kazali da je riječ o edukativnom resursu zasnovanom na sudski verificiranim činjenicama, s fokusom na utvrđene činjenice o ratnim događajima, a ne na počinioce.
Brkanić je navela da je u prikupljanju podataka i izradi Baze i Priručnika, pored oslanjanja na sudski provjerene činjenice, sprovedena višeslojna provjera i verifikacija od strane iskusnih istraživačkih novinara, pravnih eksperata i akademske zajednice. Autor Baze, Rovčanin je pojasnio da nisu sve analizirane presude dio Baze, jer u obzir nisu uzimane one u kojima nije zaključeno postojanje ratnih zločina.
Tokom panel-diskusije “Uloga obrazovnog sistema u procesu izgradnje mira”, Senad Osmanović, šef Odjeljenja za obrazovanje Brčko distrikta, Azerina Muminović, viši saradnik za profesionalni razvoj odgajatelja, nastavnika, stručnih saradnika Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo, Enisa Gološ, direktorica Pedagoškog zavoda Hercegovačko-neretvanskog kantona, te Nadia Bandić, pomoćnica federalnog ministra obrazovanja, pozdravili su Bazu koja je omogućila da po prvi put nastavnici širom BiH imaju alat za predavanje o historiji i bolnoj prošlosti.
Baza i Priručnik razvijeni su u okviru projekta “Izgradnja dugoročnog mira u Bosni i Hercegovini: Investiranje u budućnost”, koji uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF) provode BIRN BiH, Memorijalni centar Srebrenica i Udruženje “Zaboravljena djeca rata”.
Baza je u potpunosti besplatna i dostupna za korištenje na linku ratnizločin.detektor.ba