Esad Ibrahimović je, odgovarajući na pitanje Odbrane, kazao da ga je nakon njegovog posljednjeg svjedočenja kontaktiralo Tužilaštvo BiH. Ifet Feraget, branilac optuženog Dževada Avdičevića uložio je prigovor, navodeći da se radi o nedozvoljenom kontaktu.
Ibrahimović je, svjedočeći početkom jula, rekao da je optuženi Avdičević usmeno naredio pisanje naredbe za strijeljanje dva ratna zarobljenika koju je kasnije potpisao sa optuženim Ahmedom Hadžajlićem, nakon čega su zarobljenici i ubijeni. Ovaj njegovog iskaz razlikovao se od iskaza iz istrage.
Feraget je uložio prigovor zakonitosti na iskaz Tužilaštva BiH na ispitivanje ovog svjedoka u istrazi u julu 2019. godine, navodeći da Ibrahimović tada nije rekao da postoji ikakva naredba. Feraget je ustvrdio da ovaj svjedok nije kredibilan jer je ranije kao maloljetnik presuđen za ubistvo, kao i da je pod pritiskom Tužilaštva da “zauzvrat ne bude optužen“.
“Ne postoji nikakva naredba o strijeljanju zatvorenika i mi ćemo to dokazati“, rekao je Feraget.
Dževad Avdičević, Ahmed Hadžajlić i Izet Ikanović optuženi su za zlostavljanje trojice zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske u Rastošnici, kao i strijeljanje dvojice po prijekom sudu. Prema optužnici, oni su bili na komandnim pozicijama u Armiji BiH na području Teočaka i Kalesije.
U nastavku unakrsnog ispitivanja, Ibrahimović je naveo da je već bio priključen jedinici Hajrudina Mešića u Teritorijalnoj odbrani kada je grupa od 80 ljudi bila zarobljena u Lokanju, u čije su oslobađanje išli, te da su tada uhapsili Đorđić Raju koji je strijeljan poslije.
Ibrahimović je rekao da je bio zadužen za Vojnu policiju. Na pitanje Ferageta zašto nije dnevne izvještaje 1993. godine slao organu bezbjednosti, on je odgovorio da je slao izvjesnom Muzaferu Koraću, te mu je pisao o stanju ratnih zarobljenika. On je naveo da je Drugi korpus bio upoznat sa stanjem ratnih zarobljenika.
Svjedok je rekao da je imao dva referenta, od kojih je jedan bio njegov badžo, te da su vršili dopune ispitivanja Đorđića i Budimira Jovanovića.
Ibrahimović je, odgovarajući na pitanja Almira Šindrića, Hadžajlićevog branioca, rekao da je optuženog upoznao prilikom dolaska u Teočak. Dodao je da je Hadžajlić dolazio više puta “po pitanju sagledavanja inženjerije“ tokom 1993. godine, navodeći da je bio komandant IKM-a (Isturenog komandnog mjesta). Svjedok je na pitanje branioca rekao da nije vidio naredbu Drugog korpusa, ali da im je na referisanju rečeno da je Hadžajlić komandant IKM-a.
Branilac je pitao zašto nije podnio krivične prijave protiv odgovornih za ubistva, na šta je svjedok rekao da “nije bio nadležan da podnese krivičnu prijavu protiv komandanta brigade“, već da je mogao samo podnijeti protiv komandanta korpusa. Svjedok je rekao da nije bilo potrebe da uz službenu zabilješku o strijeljanju priloži naredbu o strijeljanju.
Na pitanje Sudskog vijeća da li je riječ o naredbi za strijeljanje ili službenoj zabilješci, Ibrahimović je rekao da je postojalo i jedno i drugo – naredba o strijeljanju koja je napisana u komandi brigade, te službena zabilješka koju je on napisao u kancelariji i poslao komandi Drugog korpusa.
Suđenje se nastavlja 17. septembra.
