Državni sud za Detektor navodi da je 2025. potvrdio samo jednu optužnicu koja je i podignuta u toku ove godine. Riječ je o predmetu Derviš Mehinović, koji se u svojstvu komandanta 119. muslimanske brdske brigade tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen na području Banovića od početka maja do augusta 1993. godine.
“Sud je u toku 2025. godine potvrdio ukupno 11 optužnica koje su podignute krajem 2024. godine”, pojašnjavaju iz Suda.
Iz Tužilaštva BiH kažu da informacije o radu objavljuju na godišnjoj razini, zaključno s krajem kalendarske godine, i da Poseban odjel za ratne zločine periodično objavljuje detaljne podatke o radu na predmetima. Oni nisu precizirali koliko su optužnica podigli ove godine, ali je na stranici Tužilaštva objavljen podatak o jednoj optužnici.
“S obzirom da je veći broj predmeta u radu i u fazi istrage, svakako se očekuju tužilačke odluke i optužnice tokom ove godine”, stoji u pismenom odgovoru, kao i da je Tužilaštvo BiH do sada podiglo optužnice za ratne zločine protiv više od 1.100 osoba, “što su značajni rezultati u odnosu na pravosuđe i tribunale u cijelom svijetu”.
Prema informacijama koje je objavilo Tužilaštvo BiH, trenutno imaju 86 predmeta ratnih zločina u fazi istrage po prijavama, od čega protiv 245 nedostupnih osoba.
U svom odgovoru Detektoru navode da podignute optužnice nisu jedini faktor učinka Posebnog odjela za ratne zločine.
“Dosta rada i angažmana potrebno je za donošenje ostalih tužilačkih odluka, rad na ekshumacijama, traženju nestalih osoba, međunarodnoj saradnji i svim drugim aktivnostima iz djelokruga rada”, pojašnjavaju.
Dok predstavnici žrtava izražavaju nezadovoljstvo malim brojem podignutih optužnica, Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), nije želio komentarisati.
Sud Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Sud BiH naveo je da je u toku ove godine potvrdio 11 optužnica koje su podignute prošle godine, u predmetima protiv Jove Keveca, Muhameda Ibrahimovića, Radomira Marića, Danka Kajkuta, Vidoja Blagojevića, Dragoljuba Gligića, Enesa Zukanovića i drugih, Luke Babića i drugih, Rajka Milića i drugih, Radinka Stevanovića i drugih, te Milana Jevtića i drugih.
Oni se terete za ratne zločine počinjene u Ključu, Livnu, Bijeljini, Kotor-Varoši, Prijedoru, Ilidži, Žepču, Srebrenici i Zvorniku.
Detektor je informacije o ovim potvrđenim optužnicama iz prošle godine objavio u januaru kada su iz institucija dostavljena saopštenja. Praksa Tužilaštva BiH ranijih godina je bila da zadnjih dana u godini objave veći broj podignutih optužnica, a prošle godine zabilježen je trend većeg broja oslobađajućih presuda. Za prvih osam mjeseci ove godine pred Sudom BiH je izrečeno ukupno osam presuda – pet pravosnažnih i tri nepravosnažne – za zločine počinjene u našoj zemlji.
Advokatica Lejla Babić smatra da tužioci Državnog tužilaštva vode složene predmete koji iziskuju vrijeme i strpljenje s ciljem prikupljanja svih dokaza. Pretpostavlja da su tužioci pretrpani prethodnim optužnicama koje su obimne, ali i suđenjima koja traju.
“Već je poodmaklo vrijeme od samih događaja, već su i osumnjičeni i svjedoci i stariji i bolesni, a i generalno zbog obimnosti i vođenje istrage nekako je uobičajeno da pred kraj godine bude više optužnica iz razloga što Tužilaštvo i svaki postupajući tužilac, i ja bih da sam tužilac koristila tu godinu, da efikasno pripremim dobru optužnicu i da je pošaljem sudu na kraj godine“, kaže ona.
Murat Tahirović. Foto: Detektor
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović primijetio je da postoji stagnacija u podizanju optužnica.
“Optužnice koje se podižu uglavnom su manje složene, jednostavnije su za rad tužiocima, a nemamo optužnice koje obuhvataju veće zločine, krupnije, nemamo još uvijek optužnice za opsadu Sarajeva, Goražda, nemamo za snajperisanje, ubistva djece“, kaže on.
Prema mišljenju Bakire Hasečić, predsjednice Udruženja “Žena žrtva rata“, trenutna politička situacija i prisutne tenzije doprinose smanjenju dinamike rada na predmetima ratnih zločina.
“Mi smo u posljednje vrijeme shvatili da su promijenjeni iskusni tužioci i prebačeni u druge odjele, zbog čega je to urađeno, to treba da zna glavni tužilac Tužilaštva BiH, zašto se skidaju tužioci sa ratnih zločina koji imaju velika iskustva“, kaže ona.
Dodaje da se rad na ovim predmetima odugovlači jer pojedini tužioci istrage vode godinama, zbog čega mnogi svjedoci umiru. Tužiocima zbog toga jedino preostaje da na suđenjima čitaju izjave preminulih svjedoka, kaže ona.
Procesuiranju ratnih zločina ne doprinosi niti činjenica da se mnoge optužnice po nekoliko puta vraćaju na doradu, smatra Hasečić.
Bakira Hasečić. Foto: Detektor
Državno tužilaštvo navodi da ima razumijevanja za patnje žrtava i oštećenih u predmetima ratnih zločina, s kojima imaju isti cilj – dovođenje pred lice pravde osoba odgovornih za ratne zločine i njihovo sudsko procesuiranje.
“S predstavnicima udruženja žrtava se organiziraju zajednički sastanci, na kojima se razgovara o aktivnostima i poteškoćama u radu na predmetima, pitanjima u vezi traženja nestalih osoba kao i drugim temama koje zanimaju predstavnike žrtava”, stoji u odgovoru.
Tužilaštvo nadalje pojašnjava da na takvim sastancima, tužioci i stručno osoblje upoznaju predstavnike žrtava o potrebnim dokazima i pravnim standardima koji su neophodni za podizanje optužnica i procesuiranje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
Ali predsjednika Udruženja ratnih zarobljenika i logoraša Vlado Dragojlović kaže da je saradnja između udruženja i Tužilaštva slaba.
“Ne može se reći generalno za sve tužioce, postoje ljudi koji svojim savjesnim radom pokušavaju da izvuku maksimum od udruženja i predstavnika udruženja kako bi se procesi ubrzali da imaju bolji tok i sve izvjesnije presude, ali puno tužilaca ne kontaktira u suštini”, kaže Dragojlović koji je generalno nezadovoljan s jednom podignutom optužnicom za ovu godinu, kao i dugotrajnim istragama.
“Postajem sve više razočaran zbog načina na koji funkcionira naše pravosuđe, posebno Tužilaštvo, ne znaš kud bi i kad dođe do podizanja i potvrđivanja optužnica kao što imate Orašje, Odžak, potpuno neizvjesno i tehnički neizvodivo, svašta nešto ima, idu u beskraj”, rekao je Dragojlović.
Tužilac za ratne zločine iz Srednjobosanskog kantona, Sulejman Selimović kaže da tužioci imaju problema i sa mijenjanjem iskaza svjedoka.
“Imate jedne priče koje se pričaju kad se ljudi privatno sastanu, imate jednu priču koju ljudi pričaju novinarima i imate jednu priču totalnu treću kad dođu ili istražitelji ili kod tužioca, onda počnu negirati. Da budemo jasni, ne prebacujem na te ljude, protek godina je ogroman bio, ali ima tu i objektivnih razloga“, smatra on.
Vlado Dragojlović. Foto: Detektor
Da u radu pravosudnih institucija preovladavaju politička previranja, smatra Midheta Kaloper, predstavnica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”.
“Uticaj politike je veliki, to je stav većeg broja žrtava s kojima ja zaista kontaktiram i svakodnevno se čujemo, da li to bile žrtve iz Zvornika, Prijedora, svi smo ubijeđeni da zaista ovdje nažalost toliko debelo politika ima svoje prste u radu Suda i Tužilaštva”, kaže ona.
Dodaje da je proteklih mjeseci s drugim članovima udruženja žrtava imala susrete s predstavnicima međunarodne zajednice, kada su uputili apel da se usmjere snage ka BiH, kako bi se pitanje rada sudova i nestalih pomjerilo s mrtve tačke.
Glavni Državni tužilac Milanko Kajganić je tokom predstavljanja godišnjeg izvještaja u martu ove godine pred VSTV-om naveo da su poteškoće u Odjelu za ratne zločine vidljive kroz broj neriješenih predmeta koji iznosi 192, od čega su lica u 90 predmeta nedostupna organima BiH.
“U 2024. ustupljeno je ukupno 15 predmeta susjednim zemljama. Od toga sedam predmeta u fazi istrage i jedan u fazi prijave ustupljeno je Srbiji, a šest predmeta Hrvatskoj”, rekao je Kajganić tada.
Tužilaštvu je nedostupno 40 lica s oznakom “A” Haškog tribunala, a dostupno 73, rekao je Kajganić i dodao da je rješavanje ovih predmeta prioritet Državnog tužilaštva.
Detektor je ranije pisao i kako će se naredne sedmice sastani Nadzorni organ za praćenje provođenja Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina te raspravljati o produženju njenog roka, čime su žrtve također nezadovoljne. Prema Revidiranoj strategiji, svi predmeti ratnih zločina trebali su biti završeni do kraja ove godine.
Ivan Garić, predsjednik Udruženja “Osmica”, sklon je vjerovanju da pojedini tužioci nisu dorasli svom zadatku.
“Što se čovjek više bori i da odradi neku priču čistu i ostavi nešto iza sebe kao opomenu da bude svima i da se ne ponovi nikad nikome, opet dođete u situaciju da postanete predmet nekog inata, znači uvijek i to je borba u ovoj državi, imam osjećaj da su sve neki kompromisi, inati, pritisci – jedan za jedan, ti nemoj dirati ovo, ja neću to, nažalost, ali mislim da to puno ima veze s Tužilaštvom”, kaže on.