Tokom boravka na terenu u Banjoj Luci, ekipa Detektora zabilježila je u naselju Mejdan fotografije murala s likom Ratka Mladića za koji predsjednik udruženja povratnika Banje Luke, Kemal Gunić, kaže da su ga informisali povratnici prije nekoliko dana i da će uputiti dopis nadležnim institucijama.
“Dođu nama povratnici u kancelariju i prijave to, jer ih vrijeđa, uznemirava, a ne smiju oni sami policiji, plaše se“, kaže Gunić.
Tvrdi da su incidenti poput ovog murala doveli do smanjenja broja povratnika u ovom gradu, a da mladih skoro i nema jer zbog političkih pritisaka ne mogu ostvariti egzistenciju u svom gradu.
“Naša omladina je otišla u zapadne zemlje, traže bolje uslove za život, ovdje ih nemaju, a upitni su ti uslovi i za nas starije“, govori.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske nisu odgovorili na upit Detektora da li je mural prijavljen i koje će korake poduzeti na identifikaciji počinilaca. Iz Grada Banja Luka nisu odgovorili na upit za uklanjanje murala, a gradonačelnik Draško Stanivuković nije odgovorio na poziv.
Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković kaže da se murali oslikavaju širom Republike Srpske i da je reakcija nadležnih uglavnom nepostojeća. Novi mural u Banjoj Luci smatra samo odrazom politike koja predstavlja vlast koja se odupire suočavanju s prošlošću.
“Ovim entitetom upravlja politika koja podržava ratne zločince, zamislite sad nas kao preživjele žrtve šta možemo u smislu ostvarivanja ljudskih prava. Šta mi možemo očekivati od takve politike? Ne možemo ništa“, kazao je Duraković.
Mural Ratka Mladića u Banjoj Luci. Foto: Detektor
Ratko Mladić je u Haagu osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druge zločine u BiH.
Zabrana veličanja ratnih zločinaca ili negiranja ratnih zločina uvedena je izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko u julu 2021. godine.
Duraković navodi da će novi mural prijaviti, kao što je prijavljivao i prethodne, i da od borbe ne odustaje uprkos svim opstrukcijama, pritiscima i blokadama institucija koje rade protiv povratnika.
“To što Tužilaštvo, nakon što je visoki predstavnik izmijenio i dopunio Krivični zakon, ne radi svoj posao, tu je hendikep ovog sistema i države koji nema snage da se s tim obračuna. Mi ćemo dugoročno imati problem i teret za naše buduće generacije, nismo zlo sasjekli u korijenu i mi to danas živimo“, rekao je Duraković.
Tužilaštvo BiH podiglo je šest optužnica zbog krivičnog djela “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti” u kojem je navedena zabrana negiranja ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca, od čega je Sud BiH u jednom predmetu odbio potvrditi optužnicu, dok je u drugom slučaju dvije optužnice protiv Vojina Pavlovića spojio u jedan predmet. Pavlović je nepravosnažno osuđen.
Detektor je kroz dva istraživanja analizirao negativne tužilačke odluke kako bi utvrdio nedostatke pri radu Tužilaštva u prijavama negiranja zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Posljednje istraživanje pokazuje da državni tužioci zadnje dvije godine bolje objašnjavaju svoje odluke, ali i dalje imaju mali broj optužnica za negiranje zločina, uprkos velikom broju prijava.
