Na Forumu o proširenju Evropske unije, održanom u Briselu, evropski zvaničnici govorili su o ubrzanju procesa proširenja i pripremama za prijem novih članica, posebno ističući napredak Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u svom obraćanju poimenično je pohvalila napredak ove četiri zemlje.
„Imamo novi zamah za proširenje”, rekla je, ali Bosnu i Hercegovinu nije spomenula.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos također je istakla napredak Crne Gore i Albanije, koje se približavaju članstvu u Evropskoj uniji, kao i reforme koje provode Moldavija i Ukrajina.
Evropska komisija je za ove četiri zemlje predstavila indikativne reformske mape puta za narednu godinu, dok za Bosnu i Hercegovinu nisu predstavljeni novi konkretni koraci u procesu pristupanja.
BiH ima status kandidata za članstvo, a Evropsko vijeće je u martu 2024. godine donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora. Međutim, pregovarački okvir još nije usvojen, niti je određen datum prve međuvladine konferencije.
Samir Forić profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu kaže da razlog zbog kojeg BiH nije razmatrana je zato što nije napravljen nikakav pomak u zadnje dvije godine.
Prena njegovim riječima, izvještaji Evropske komisije o napretku navode formulacije koje se koriste već neko vrijeme – da BiH nije ostvarila značajan napredak.
“Kod nas je jednostavnom potpuna inertnost koja je posljedica unutrašnjih politika. A ta unutrašnja politika je u suštini politika zamrzavanja, koja je suštinski antidržavni i antibosanska koja koči državni napredak i funkcionalnost”, navodi Forić.
Zbog unutrašnje političke situacije, kako kaže Forić, nismo zaslužili ni najmanji promil razmatranja za razliku od Crne Gore i Albanije koje su načinile progres.
Govoreći o 14 prioriteta iz maja 2019. godine kao uvjet za napredak na putu ka Evropskoj uniji, Forić navodi za nisu usvojeni Zakoni o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i da tu postoje ucjene iz Republike Srpske.
“Ako se ne pristane na zahtjev iz Republike Srpske, neće se razmatrati, ali ucjene, tvrdi zahtjevi prije pregovora nisu nikakva naznaka kompromisa, već su naznaka otežavajuće situacije za poticanje kompromisana. Tako da ja nisam nimalo optimističan”, kaže Forić.
Bosna i Hercegovina spominjana je tokom foruma prvenstveno u kontekstu pomirenja i prevazilaženja posljedica ratova iz 1990-ih godina. Jedan od programskih dijaloga bio je posvećen ulozi pomirenja u procesu evropskih integracija, s posebnim osvrtom na Zapadni Balkan.
“Govoriti o pomirenju, a s druge strane ne osuditi državnu sponzoriranu sahranu Ratka Mladića u Beogradu je nešto potpuno licemjerno. Mi ako imamo granulu dostojanstva kao građani ove zemlje mi ne možemo tek tako da prihvatimo”, kaže Forić.
S druge strane, ta neutralna politička formulacija nam govori da Evropska komisija BiH definitivno vidi u ‘dvorištu’ i da smo na samom rubu razmatranja njihovih interesa i govori o poziciji odnosno marginalnosti BiH.
Pitanje nedostatka jasne strategije Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo otvoreno je i tokom ministarskog panela posvećenog budućnosti proširenja.
U raspravi su učestvovali irski državni ministar za evropske poslove Thomas Byrne, španski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares Bueno, litvanski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys i bugarska predstavnica Velislava Petrova.
Na pitanje o pristupu Evropske unije zemljama koje zaostaju u procesu proširenja, ministri su govorili o značaju pomirenja, dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje.
Irski ministar Thomas Byrne podsjetio je na historijsko pomirenje između Njemačke i Francuske, navodeći da je iskustvo tog procesa inspirisalo i aktere mirovnog procesa u Irskoj.
Prema njegovim riječima, posljedice sukoba i dalje su prisutne na Zapadnom Balkanu, a evropske države mogu ponuditi iskustva iz vlastitih mirovnih procesa.
Byrne je naglasio da su rane i bol iz prošlosti još prisutni te da Evropska unija treba pomoći državama regiona da prevaziđu naslijeđe sukoba i napreduju prema članstvu.
Španski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares Bueno istakao je da Španija ozbiljno pristupa pitanjima koja se odnose na cijeli Zapadni Balkan. Govoreći o složenim odnosima među državama regiona, naglasio je značaj evropske podrške regionalnoj saradnji.
Bugarska predstavnica Velislava Petrova također je govorila o značaju pomirenja i dobrosusjedskih odnosa za evropske integracije.
Tokom panela nisu predstavljeni konkretni prijedlozi za ubrzanje evropskog puta Bosne i Hercegovine i Kosova.
Forum je održan pod sloganom „Šira Evropa, snažnija Evropa”, a među glavnim temama bili su geopolitički značaj proširenja, demokratska otpornost i priprema Evropske unije za prijem novih članica.
Na forumu su učestvovali i predsjednica Moldavije Maia Sandu, premijer Albanije Edi Rama i premijer Crne Gore Milojko Spajić, kao i predstavnici evropskih institucija i država članica.
Crna Gora i Albanija istaknute su kao zemlje koje su ostvarile značajan napredak u pristupnim pregovorima, dok su Moldavija i Ukrajina dobile podršku za nastavak reformi i približavanje Evropskoj uniji.
Za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo tokom foruma nisu predstavljeni novi rokovi niti posebne inicijative koje bi omogućile ubrzanje njihovog procesa evropskih integracija.




