Renata Varađanin je imala problema sa spavanjem nakon što je pogledala video. Jasno se sjeća gdje je bila, s kim i, što je najstrašnije od svega, šta je vidjela – ubistvo Nizame Hećimović od strane njenog bivšeg partnera, koji je ubistvo prenosio uživo na Instagramu.
Hećimović je preminula 11. augusta 2023. godine u Gradačcu. Zemlja je bila šokirana, ali šok se proširio cijelom regijom Balkana.
“Neko vrijeme sam bila opsjednuta tim slučajem”, rekla je 27-godišnja Varađanin koja je pogledala video dok je posjećivala rodni grad, Kikindu na sjeveroistoku Srbije.
“Nisam mogla spavati, stalno sam mislila na nju”, rekla je.
“Kako se tako nešto moglo dogoditi?”
Otprilike 15.000 ljudi gledalo je prijenos uživo, a bezbroj drugih, poput Varađanin, vidjeli su ga kasnije – u izvještajima u štampi i na društvenim mrežama danima nakon ubistva, što je izazvalo pitanja i proteste u BiH, Srbiji i Hrvatskoj o odgovornosti državnih vlasti i tehnoloških giganata, poput kompanije Meta, da uklone nasilni sadržaj, istovremeno tražeći akciju protiv femicida.
Oko 300 ljudi je lajkalo video na društvenim mrežama; neki su napisali “čestitam”, “bravo” i “svaka čast”, obraćajući se ubici koji je ubio ukupno tri osobe prije nego što je sebi oduzeo život.
Iz BiH je saopšteno da će istražiti online izraze podrške, ali u nedostatku specifičnog pravnog okvira za rješavanje takvog fenomena tužioci su utvrdili da online komentari nisu dostigli prag za optužbu za podsticanje na nasilje. Istražena je sutkinja jer nije izdala zabranu prilaska ubici, uprkos prethodnim pritužbama žrtve na nasilje u porodici, ali nije preduzeta nikakva disciplinska mjera.
U anonimnom online upitniku koji je BIRN proveo u julu, od 28 ljudi koji su vidjeli video trećina je rekla da ih je uznemirio ili traumatizirao, a četvrtina da su ljuti; drugi su opisali osjećaj utrnulosti, tuge i užasnutosti.
Petina ispitanika je rekla da je video dodatno poljuljao njihovo povjerenje u ljude ili institucije, 18 posto je prijavilo osjećaje anksioznosti ili straha, a osam posto je imalo problema sa spavanjem. Jedna osoba je rekla da je video uticao na njihove lične odnose.
Neki tehnološki giganti su postavili nova ograničenja za prenos uživo, ali globalni trend u protekle dvije godine bio je ublažavanje moderiranja i, u nekim slučajevima, prepuštanje isključivo korisnicima.
“Osjećao sam duboki unutrašnji strah i užas”, rekla je Varađanin, “zajedno s ljutnjom i bespomoćnošću, da se nešto takvo može dogoditi – i biti objavljeno”.
Varađanin, koja sada živi u Francuskoj, bila je jedna od ispitanica. Kontaktirana od strane BIRN-a, odrekla se prava na anonimnost.
“To je uništilo svaki osjećaj sigurnosti”
Policija u BiH tokom operacije. Foto: N1/F.Z.
Istraživanja su utvrdila da ponovljena ili intenzivna izloženost traumatskim događajima može uzrokovati posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
U doba društvenih medija, neki korisnici redovno gledaju uznemirujući, nasilni sadržaj. Agnes Otzelberger, terapeutkinja iz Velike Britanije sa stručnošću u oblasti posredne traume, rekla je da postoji ogromna razlika između čitanja o nasilju i njegovog viđenja, posebno uživo.
“Grafički prikazi su veoma moćni”, rekla je Otzelberger za BIRN.
U 2015. godini, značajan izvještaj o posrednoj traumi – izloženosti i empatiji prema traumi nekog drugog – otkrio je da je uticaj veći kada gledaoci nisu spremni gledati nasilni sadržaj, kada audio uključuje ljudsku patnju ili kada se sadržaj čini lično bliskim.
Ovo se posebno odnosilo na žrtve nasilja u porodici, rekla je Mubera Hodžić Lemeš koja upravlja sigurnom kućom u Sarajevu. Femicid je, rekla je za BIRN, izazvao “osjećaj panike, ogroman strah” .
“Žene su govorile: ‘Ja sam sljedeća. Ovo bi se moglo dogoditi i meni'”.
Amra Muradbegović, psihoterapeutkinja specijalizirana za psihodramu u organizaciji za zaštitu žena “Viva Žene” u Tuzli, opisala je video kao “trenutak šoka, bola i ponovnog kolapsa već narušenog osjećaja sigurnosti”.
Žene su prijavile napade panike, noćne more i intenzivnu bespomoćnost, rekla je Muradbegović. Neke su satima plakale u tišini, druge su se potpuno povukle.
Najviše uznemirujuće je, rekla je, bilo za one koji su u počiniocu vidjeli vlastite zlostavljače.
“Trauma je ponovo postala stvarna, osjećala se u njihovim tijelima i mislima”, rekla je Muradbegović za BIRN.
“Uništila je svaki osjećaj sigurnosti, čak i unutar prostora namijenjenih da ih zaštite”.
To je također navelo neke žene da potraže pomoć nakon vjerovatno godina zlostavljanja.
“Koliko god bolno bilo, Gradačac je mnoge natjerao da shvate da više ne mogu čekati da ih neko drugi zaštiti. Morali su sami potražiti podršku”.
Drugi su se obratili u ime kćeri, sestara i prijateljica.
“Ljudi su počeli otvoreno govoriti o nasilju”, rekla je.
Hodžić-Lemeš je također navela nagli porast broja SOS poziva.
“Žene su bile prestravljene”, prisjetila se.
“Neke su rekle: ‘On [njihov zlostavljač] mi je rekao: Ti si sljedeća Nizama. I tebi ću ovo uraditi. Ubit ću te ovako i snimiti to da svi mogu vidjeti'”.
“Osjećam se kao da sam saučesnik”
Protest protiv femicida u Sarajevu u oktobru 2023. Foto: EPA/FEHIM DEMIR
Ukupno 71 osoba je odgovorila na BIRN- ov upitnik. Više od 60 posto je reklo da nisu vidjeli video, nešto manje od trećine njih je reklo da uopće nisu naišli na njega, dok su ga ostali aktivno izbjegavali.
“To je uznemirujući sadržaj koji bi mogao naštetiti mom mentalnom zdravlju, a nemam podršku da ga obradim”, rekao je jedan ispitanik.
Drugi su rekli da bi gledanje videa djelovalo kao saučesništvo.
“Osjećam se kao da sam saučesnik”, rekao je jedan.
Drugi je dodao: “To je nasilje. Ovo su stvarni ljudi. Ne želim to gledati”.
U Sarajevu, Mensuda Karić, još jedna ispitanica koja je pristala da bude navedena imenom kada ju je BIRN kontaktirao, rekla je: “Teško mi je bilo i samo saznanje šta se dogodilo. Mogu samo zamisliti koliko bi gore bilo da sam to zaista vidjela”.
Nekoliko ispitanika je reklo da aktivno izbjegavaju takav sadržaj, ali se suočavaju s problemima algoritama društvenih medija.
Varađanin je rekla da je već vidjela grafičke slike žrtve, Hećimović, i da nije željela vidjeti video, ali se on ipak pojavio na njenom Instagram profilu, anonimno podijeljen.
“U početku nisam ni razumjela šta gledam”, rekla je.
“Bio je snimak klupe, zatim se pomaknuo prema njoj i u roku od nekoliko sekundi shvatila sam šta je to. Gledali smo prvih 30 sekundi, a onda smo stali, prestravljeni”.
Nema naplate
U augustu 2023. godine Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije, najavio je da će biti ispitan svaki pojedinac za kojeg se utvrdi da je ohrabrivao ubicu Hećimović tokom prijenosa uživo.
Tužilaštvo Tuzlanskog kantona analiziralo je sve komentare objavljene prije, tokom i nakon ubistva, ali nije nikoga optužilo.
“Nakon analize komentara koje su određene osobe dale na videu na Instagramu prije, tokom ili nakon ubistva, nisu pronađeni elementi podsticanja na ubistvo od strane Nermina Sulejmanovića”, rekao je Admir Arnautović iz Odjeljenja za odnose s javnošću Kantonalnog tužilaštva u Tuzli.
“Stoga nije bilo zakonskog osnova za krivično gonjenje tih osoba”.
Ograničenja za prijenos uživo, ali opuštenija moderacija
Trinaest ispitanika, uključujući Varađanin, reklo je da su pokušali prijaviti video. Petero ih je reklo da nisu znali da je moguće prijaviti sadržaj. Video je ostao na Instagramu tri sata i nastavio je kružiti internetom danima.
Od 28 ispitanika koji su ga gledali, 43 posto je reklo da su to učinili na Instagramu, 28 posto ga je vidjelo na Facebooku, 21 posto na TikToku i nekoliko drugih na YouTube-u, drugim web stranicama, TV-u ili online vijestima. Jedna osoba je izjavila da ga je vidjela na aplikaciji za razmjenu poruka Viber.
“Bez ozbiljnih ulaganja u ljudske resurse, platforme jednostavno nisu sposobne da ovo efikasno prate”, rekao je IT stručnjak Feđa Kulenović u Sarajevu, dodajući da vještačka inteligencija još uvijek nije dorasla samostalnom obavljanju posla.
Ipak, stručnjaci procjenjuju da se globalno do 90 posto moderiranja na Instagramu obavlja algoritmima, tako da većinu štetnog sadržaja nikada ne pregleda čovjek u stvarnom vremenu.
Prema Kulenoviću, tehnološki giganti poput Mete vrlo malo ulažu u mala tržišta poput Bosne i Hercegovine, koja ima populaciju od nešto više od 3,1 miliona ljudi i gdje ne postoji poznati posvećeni tim za moderiranje, recenzenti sadržaja često su smješteni negdje drugdje, s ograničenim razumijevanjem lokalnih jezika ili kultura.
Veći problem, rekao je, leži u otkrivanju i zaustavljanju prijenosa nasilja uživo. Korisnici mogu nesvjesno biti izloženi takvim videozapisima putem algoritama, čak i ako se trude izbjegavati ekstremni sadržaj.
Ni Meta ni TikTok nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Od augusta, Instagram više ne dozvoljava javnim računima s manje od 1.000 pratilaca da pokreću live videoprijenose, dok je Meta ranije ove godine ograničila livestreaming za tinejdžere, zahtijevajući roditeljski pristanak.
Rakuten Viber, kompanija koja stoji iza Vibera, izjavila je za BIRN da njihova platforma ne čuva niti emituje sadržaj i ne koristi algoritme za preporuke. Kao rezultat toga, navodi se da korisnici nisu izloženi javnim prijenosima uživo ili viralnom nasilju.
“Sadržaj je vidljiv samo ako ga direktno dijeli neko koga korisnik poznaje”, saopštila je kompanija putem e-maila.
Dodali su da se svi korisnici moraju registrovati s važećim brojem telefona, što, kako je navedeno, pomaže u sprečavanju neovlaštenog pristupa i omogućava platformi da blokira one koji se upuštaju u štetno ponašanje.
“Ako neko dijeli nasilni sadržaj, korisnici ga mogu prijaviti direktno u aplikaciji, a naši timovi za podršku i moderiranje brzo pregledavaju ove prijave kako bi zaustavili širenje štetnog materijala”, rekli su iz Rakuten Vibera za BIRN.
Gabriela Chiorean, viša menadžerica za komunikacije za Centralnu i Istočnu Evropu u kompaniji Google koja je vlasnik YouTube-a, uputila je BIRN na smjernice zajednice platforme. O takvom nasilnom sadržaju, Chiorean je putem e-maila napisala: “Obično ga naši sistemi vrlo brzo i pravovremeno otkriju“.
“Ipak, ako imate linkove sa YouTube-a o kojima bismo trebali znati, molim vas, pošaljite mi ih kako bismo eskalirali”.
Iako se smatra da YouTube ima robusnije sisteme moderiranja od mnogih drugih platformi, New York Times je izvijestio da je od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću u januaru, YouTube ublažio pravila o moderiranju sadržaja, naprimjer ohrabrujući moderatore da ostavljaju videozapise koji mogu kršiti pravila, pod uslovom da se smatraju da su u javnom interesu. Ovo je u skladu sa širim trendom u industriji u kojem se Meta, naprimjer, pridružila X-u [ranije Twitteru] u preusmjeravanju moderiranja na korisnike.
U maju 2025. godine, skoro dvije godine nakon ubistva Nizame Hećimović, meksička influencerica iz svijeta ljepote ubijena je tokom prijenosa uživo na TikToku. Iako je njen nalog na kraju zatvoren, video je ostao online satima i nastavio je kružiti.
Žene poput Varađanin kažu da njihovi strahovi nisu ublaženi.
“Vrstu straha i užasa koju sam osjećala, osjećala sam ga zbog nje, zbog žena općenito“, rekla je. “Zbog sebe i zbog svih nas”.
U Bosni i Hercegovini dostupne su dvije SOS telefonske linije: 1264 za Federaciju BiH i 1265 za Republiku Srpsku.
