Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je nakon pravosnažne presude kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke funkcije na konferenciji za medije najavio da je potrebno reafirmisati postojeće zakone koje je Narodna Skupština Republike Srpske (NSRS) ranije usvojila, a koje je nekoliko mjeseci kasnije Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
„Republika Srpska mora pokazati sposobnost da upravlja na prostoru RS-a“, kazao je on.
Detektor donosi presjek usvojenih zakona koje Dodik planira ponovo pokrenuti i procjene koliko je to moguće.
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske su 27. februara ove godine usvojili četiri zakona, od kojih je posebno veliku pažnju izazvao Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BIH, odnosno, kako je navedeno, zabrana rada Tužilaštva i Suda BiH, te Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) na teritoriji RS-a.
Poslanicima se tokom rasprave ranije obratio i Dodik, tražeći podršku za ovaj zakon, navodeći da će on ojačati poziciju RS-a te da je ovo izuzetno povoljna situacija za vraćanje subjektiviteta.
“Mi danas branimo međunarodni sporazum u BiH”, izjavio je za govornicom Dodik.
Poslanici su na ovoj sjednici usvojili još tri prijedloga zakona po hitnom postupku – o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija – takozvani zakon o stranim agentima. Svi zakoni su prije nego ih je Ustavni sud proglasio neustavnim naišli na kritike javnosti, stručnjaka i međunarodne zajednice.
Filip Novaković, pravni savjetnik Kuće ljudskih prava Banja Luka za Detektor objašnjava da su odluke Ustavnog suda konačne, obavezujuće i neposredno izvršne i da su stoga ovi zakoni pravno ništavni i ne proizvode nikakvo pravno dejstvo.
“Iako formalno-pravno ne postoji prepreka da zakonodavac u Republici Srpskoj ponovo usvoji identičan ili sličan tekst, takvi akti će, ako ostanu u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, vjerovatno biti ponovo oboreni od strane Ustavnog suda”, kazao je on.
Novaković objašnjava da i ukoliko budu ponovo pokrenuti neće biti primjenjivi sve dok su neustavni.
Branko Todorović. Foto: BIRN BiH
Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske kaže kako ti zakoni nisu imali smisla tada, kao ni mogućnosti da se provedu, što ostavlja još manje prostora da to danas bude slučaj.
“Taj prostor manipulacije i izmišljanja problema, zavođenja jednog naroda je istrošen i nema ga niko više, pa ni Dodik. Ne može on više u RS-u pridobiti nikoga za neki njegov politički avanturizam, izuzev njegovih političkih istomišljenika koji će kroz Narodnu skupštinu pokušavati još nešto”, kazao je Todorović za Detektor.
On objašnjava da privid podrške kojeg prikazuje nije stvarna slika društva u RS-u koje je umorno od manipulisanja jedne osobe zbog vlastitih interesa.
“On u NSRS-u ima poslušne marionete i može preko njih poturiti bilo šta, ali prije par mjeseci vi ste vidjeli da je SIPA radila sasvim normalno, da Srbi nisu napustili zajedničke institucije po njegovoj naredbi, nisu se odazvali njegovom pozivu”, poručio je Todorović.
Detektor je ranije pisao kako je brojka onih koji su napustili SIPA-u puno manja od one koju su vlasti navodile.
Direktor SIPA-e Darko Ćulum je 9. jula obavijestio Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da odustaje od zahtjeva za razrješenje koje im je dostavio 18. marta i da će nastavljati obavljati poslove i dužnosti direktora od 14. jula do izbora novog direktora. Za Detektor je potvrdio da se vratio na posao.
Početkom februara su iz Delegacije Evropske unije u BiH pozvali Vladu Republike Srpske da povuče izmjene Krivičnog zakona “koje dodatno ograničavaju rad civilnog društva” i udaljavaju zemlju od članstva u Uniji.
Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava Republike Srpske kojim se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH te uvodi vojska Republike Srpske, usvojen je polovinom marta ove godine.
Prema Nacrtu ustava, navodi se da RS ima pravo na samoopredjeljenje, može uspostavljati specijalne paralelne veze, udruživati se u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim državama ili krugom država.
Ovim bi RS mogla proglasiti vojnu neutralnost ili odlučivati o vojnom savezu s “drugim državama”. Najviše reakcija izazvalo je vraćanje vojske Republike Srpske. O vojsci se donosi poseban zakon, a njome komanduje predsjednik RS-a.
Narodna skupština Republike Srpske. Foto: Detektor
Todorović smatra da su to bili načini zastrašivanja u nemogućnosti vođenja državničke politike i vraćanja povjerenja građanima u sigurnost i mir kojih su željni.
“Ljudi ne žele stalnu destabilizaciju i pritiske, ljudi žele da predahnu od toga i da se neko bavi njihovim problemima i rješavanjem životnih problema građana RS-a”, smatra.
Od objave konačne presude Dodiku, Todorović kaže kako je obavio desetine razgovora sa građanima, pravnicima i kolegama i da stiče utisak da je konačno došlo do popuštanja napetosti koja je bila izražena mjesecima unazad.
Na najave novih odluka kroz Narodnu skupštinu RS-a, Todorović kaže da su to posljednji politički trzaji da takva politika opstane.
“Ono što je NSRS zadnje dvije godine, to nije mjesto koje predstavlja građane, to mjesto je otuđeni centar korupcije i kršenja zakona, ustava, nepoštivanja zakona Republike Srpske”, govori Todorović.
Zastupnike i povratnike u RS-u nedavno je zabrinulo i osnivanje pomoćnog sastava policije u Republici Srpskoj.
Dodik na glasačkom mjestu. Foto: EPA-EFE/ALEKSANDAR GOLIC
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Izborni zakon ovog entiteta u aprilu 2024. godine, nakon čega ga je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim jer se njime preuzimaju nadležnosti državnih institucija.
Izborni zakon RS-a predviđa da se na teritoriji ovog entiteta neće primjenjivati odredbe državnog Izbornog zakona koje se odnose na izbore za funkcije i pozicije u Republici Srpskoj.
“U odluci je utvrđeno da osporeni zakon nije u skladu s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH, zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine”, navodi se u odluci Ustavnog suda.
Ustavni sud je zaključio da u državnom Ustavu ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela NSRS-a.
“Svako odstupanje od tog sistema bilo bi protivno pravnom poretku i moglo bi predstavljati pravni osnov za sankcionisanje, uključujući i oduzimanje mandata u slučaju utvrđene povrede izbornog zakonodavstva”, govori Filip Novaković.
Novaković ne misli da će se politički akteri svjesno izložiti riziku krivične odgovornosti zbog nepoštovanja konačnih i izvršnih odluka najvišeg suda u zemlji.
“Na kraju krajeva, neizvršenje odluka Ustavnog suda predstavlja krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH. Ustavni sud BiH redovno obavještava Tužilaštvo BiH o institucijama koje ne poštuju njegove odluke”, kazao je Novaković.
Konačnom presudom, Milorad Dodik je osuđen na godinu zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, dok je Miloš Lukić oslobođen krivice.
Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Odluke Ustavnog suda, kao ni pravosnažne presude Dodik ne može izbrisati, poručuje Todorović. U presudama je snaga, a ne u najavljivanju koraka, ucjenjivanju i zastrašivanju građana.
“Njegova ta priča da će sad nešto pokrenuti, da će se ojačati postupci konkretno njegovi, a onda i institucionalni je potrošena. Sad mu treba reći jednu rečenicu, ‘Bosna i Hercegovina opstaje i opstat će'”, poručio je on.