Od kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, u tri tužilaštva – Banja Luka, Istočno Sarajevo i Bijeljina – podneseno je 157 krivičnih prijava zbog klevete, od čega su 32 podnesene protiv novinara i medijskih radnika, dok je podignuta jedna optužnica.
Tužilaštva u Doboju, Prijedoru i Trebinju do objave ovog teksta Detektoru nisu dostavila informacije o broju krivičnih prijava za klevetu. Prema podacima Udruženja “BH novinari”, u augustu 2024. bile su 122 krivične prijave za klevetu u tužilaštvima u Republici Srpskoj.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS-a kojim se kriminalizuje kleveta usvojen je na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) 20. jula 2023., a na snagu je stupio 26. augusta iste godine. Kleveta u RS-u je time postala krivično djelo 22 godine nakon što je bila dekriminalizovana u ovom entitetu.
Prijedlog je usvojen uprkos alarmima te protivljenjima medijske zajednice u BiH, osuda iz Evropske unije, Vijeća Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, ambasada i međunarodnih novinarskih organizacija.
Upozoravalo se da će one narušiti slobodu izražavanja u RS-u, ali i u cijeloj zemlji. Novinari su održavali proteste, napuštali javne rasprave koje su održane povodom nacrta i predavali zahtjeve da se izmjene povuku. Klub Bošnjaka u Vijeću naroda je podnio i veto na izmjene, ali je Ustavni sud RS-a 8. augusta donio rješenje kojim nije utvrđena povreda vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka.
Ustavni sud BiH kasnije je utvrdio da članovi Krivičnog zakonika RS-a kojim se kriminalizuje kleveta nisu protivustavni, osim člana kojim se propisuje zatvorska kazna za povredu ugleda Republike Srpske, njenih naroda i simbola.
U tekstu zakona klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi te su predviđene novčane kazne.
Prema podacima kojima raspolaže Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini, od izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske 2023. do 29. aprila 2025. godine, ovom tužilaštvu podnesene su 22 krivične prijave za krivično djelo “kleveta”, od kojih se pet prijava odnosi na medije ili medijske radnike. Kako je potvrđeno za Detektor, za ovo krivično djelo u bijeljinskom tužilaštvu nije bilo podignutih optužnica.
Okružno javno tužilaštvo Banja Luka je do 29. aprila zaprimilo 101 prijavu za krivično djelo “kleveta” i krivično djelo “iznošenje ličnih i porodičnih prilika”. Od navedenog broja, 11 prijava se odnosi na novinare.
“U istom vremenskom periodu podignuta je jedna optužnica, a u tri predmeta donesena je tužilačka odluka ‘naredba o obustavi istrage’. U 22 predmeta donesena je tužilačka odluka ‘naredba o nesprovođenju istrage’”, naveli su iz Tužilaštva u Banjoj Luci.
Kažu da ovo tužilaštvo ne vodi statističke evidencije u vezi s brojem osoba koje su saslušane u predmetima.
Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu od augusta 2023. do 31. marta 2025. zaprimilo je 34 krivične prijave.
“Trenutno su svi predmeti u fazi prijave, nismo u mogućnosti da vam dostavimo informacije o broju saslušanih lica. Ukupno je podneseno 16 prijava protiv novinara/blogera/urednika”, kažu iz ovog tužilaštva.
Krivičnim zakonikom RS-a propisano je da onaj ko o drugom licu iznosi ili pronosi nešto neistinito znajući da je riječ o neistini, i na taj način pričini štetu ugledu i časti tog lica, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM.
Ako je kleveta učinjena putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom od 2.000 do 5.000 KM.
“Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM”, propisano je Krivičnim zakonikom u RS-u.
Iz Udruženja “BH novinari” ranije su upozoravali da Vlada RS-a želi gasiti medije kako bi “pojačala čast i ugled političara”.
